Aktuelno:
Hoće li Adris i Franck preuzeti Jamnicu, a time posredno i Sarajevski kiseljak?

Hoće li Adris i Franck preuzeti Jamnicu, a time posredno i Sarajevski kiseljak?

Bliži se rok za nagodbu povjerilaca Agrokora, planovi su prezentirani, nacrt nagodbe se nazire i po svemu se može očekivati da bi se većina sudionika tog kompleksnog i dugotrajnog procesa mogla dogovoriti o načinu naplate dugova, ako ni zbog čega drugog, onda da mogu preuzeti kontrolu nad svojom imovinom. 

Zasad je jasno samo da su hrvatske firme dobro odbranile svoje pozicije s obzirom na to da su se bilo razlučnim pravima, bilo uranjenom naplatom duga osigurale od enormnih otpisa potraživanja.  Za sto se vraća i najveći povjerilac Sberbank, čime proces dobiva na legitimitetu, ali je upitno kojom će se imovinom finansijski povjerioci namiriti s obzirom na nisku procijenjenu vrijednost imovine Agrokora i velike iznose dobro osiguranih potraživanja.

Razlučni povjerioci potražuju ukupno 4,3 milijarde kuna, a među njima su Adris, Franck, TDR, AWT International, Saponia, Sokol Marić, Medika, Viro i Žito.

Oni su zalogom nad dionicama ili zemljištem, kao u slučaju Žita, osigurali naplatu 2,3 milijarde kuna. Najveće potraživanje je ono Adris Grupe od milijardu kuna, a osigurano je zalogom na dionicama Jamnice i Konzuma, te zadužnicama koje su izdali Agrokor, Konzum i Jamnica. Po procjeni koju su prije nekoliko dana objavili konsultanti Jamnica (u BiH vlasnik Sarajevskog kiseljaka) vrijedi između 224 i 348 miliona eura, pa bi hipotetski Adris mogao naplatiti dug s pola Jamnice. I Franck ima razlučna prava vezana za Jamnicu, pa bi svojih 275 miliona kuna mogao naplatiti od jedne od najprofitabilnijih kompanija Agrokora. Ipak, ako se naplate dionicama na sebe će morati preuzeti i dugove firmi kojima su se namirili.

Jednostavno rečeno, te 2,3 milijarde kuna domaće firme će sigurno naplatiti, ali stvar je dogovora hoće li to biti novim kreditom u gotovini kao što se spominje ili u dionicama.

Upravo se usklađuju fakture dobavljača i firmi u sastavu Agrokora kako bi se utvrdilo koje potraživanje treba izbaciti iz nagodbe, ali znajući da je potpuno isplaćeno 2500 najmanjih dobavljača Agrokora, već je sada jasno da će se proces ozbiljno pojednostaviti.

Druga grupa povjerilaca koja se odnosi na imatelje obveznica Agrokora potpuno je ispražnjena iako je u roll-up aranžmanu sudjelovao tek manji dio obvezničara, odnosno njime je ukupno refinansirano 223,4 milijuna eura, pri čemu glavninu imaju Knighthead Capital i Monarch.

Još su tri grupe vjerovnika. U trećoj su sudionici roll-up kredita, osim vlasnika obveznica, sa svim svojim tražbinama. Budući da su im osporena potraživanja vezana za to finansiranje, u grupi je 3,8 milijardi kuna vrijednih potraživanja pri čemu se 1,6 milijardi kuna odnosi na potraživanja VTB banka. Grupu D čini nekoliko banaka, među kojima i državna Hrvatska poštanska banka, koje imaju oko dvije milijarde kuna neosiguranih potraživanja. U najgorem položaju su povjerioci grupe E koji nemaju apsolutno nikakva jamstva.

Najvećim dijelom to su dobavljači koji su, kako znamo, izborili povlašteni status pa su djelomično isplaćeni, ali su tu i država sa svim institucijama od zavoda, gradova, općina pa do centralnog budžeta i ona ukupno u najširem smislu pojma države potražuje 715 miliona kuna.

U taj iznos nisu uračunate državne banke, ali jesu potraživanja državnih firmi, ali onih s lokalnog nivoa poput vodovoda, Zagrebačkog holdinga, instituta, univerziteta… I banke imaju niz neosiguranih potraživanja, tačnije 520 miliona kuna. U grupi E je oko 9,3 milijarde kuna potraživanja najrazličitijih grupa povjerilaca. Ta grupa će se umanjiti za nekoliko milijardi kuna s obzirom na već plaćena potraživanja.

 

Indikator

O autoru

Srodni članci