Granice BiH otvorene za državljane egzotičnih zemalja

Granice BiH otvorene za državljane egzotičnih zemalja

Državljani najegzotičnijih svjetskih destinacija poput Sejšela, Bahama, Barbadosa ili Mauricijusa mogu doći bez viza i boraviti u BiH ukupno 90 dana u roku od šest mjeseci.

Niko, međutim, nema pouzdanih podataka da je neko iz tih zemalja ikada boravio u BiH. Pored državljana ove četiri zemlje, u kojima bi svako iz BiH vrlo rado proveo godišnji odmor, bez vize u BiH mogu da dođu i državljani zemalja za koje većina naših građana vjerovatno nikada nije ni čula, kao što su karipske državice Antigva i Barbuda, Salvador, Sveti Kristofer i Nevis i sultanat Brunej.

Na listi zemalja za čije je državljane granica BiH otvorena su i naftom bogate zalivske države Katar, Bahrein i Kuvajt.

Prema važećoj odluci Ministarstva vanjskih poslova, odnosno Vijeća ministara BiH, dobrodošli u BiH bez viza su i državljani Čilea, Gvatemale, Hondurasa, Kostarike, Nikaragve, Novog Zelanda, Omana, Paname, Paragvaja, Salvadora, Singapura i nosioci pasoša famoznog Malteškog reda.

Naravno, u BiH bez vize mogu i svi državljani Europske unije i zemalja Šengena te SAD, Kine i još nekih manje egzotičnih poput Azerbejdžana, Malezije ili Saudijske Arabije.

Bez vize, ali i bez pasoša, dakle samo sa ličnom kartom, u BiH mogu državljani EU i svih zemalja potpisnica Šengenskog sporazuma te državljani Andore, Lihtenštajna, Monaka, San Marina, Vatikana ili Svete stolice, Švicarske i, naravno, Crne Gore i Srbije.

Ranijom odlukom Vijeća ministara iz decembra 2014. godine spisak zemalja čiji su državljani mogli u BiH bez obaveze pribavljanja viza bio je mnogo širi i još egzotičniji. Prema toj odluci, bez viza su u BiH mogli nosioci pasoša Dominikanske Republike, Grenade, Istočnog Timora, Kiribata, Kolumbije, Maršalskih Ostrva, Mikronezije, Palaua, Perua, Samoe, Solomonskih Ostrva, Svete Lucije, Svetog Vinsenta i Grenadina, Tonga, Trinidada i Tobaga, Tuvalua i Vanuatua.

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak objašnjava da se odluka o viznom, odnosno bezviznom režimu sa nekom zemljom donosi na osnovu nekoliko parametara i kriterija, ali prije svega na osnovu bezbjednosnih procjena.

“U donošenje odluke o načinu viznog režima obavezno su uključene bezbjednosne strukture, odnosno Ministarstvo bezbjednosti BiH. Pored toga, obavezno se prati i uzima u obzir odnos tih trećih zemalja s Europskom unijom, pogotovo nakon što je BiH došla na takozvanu bijelu listu, odnosno nakon što je uspostavila bezvizni režim s EU”, kaže Crnadak.

U tom svjetlu i u globalno povećanim bezbjednosnim rizicima, dodaje Crnadak, treba posmatrati i to što je smanjen broj zemalja čiji državljani u BiH mogu da dođu i borave bez viza.

Među petnaestak bilateralnih sporazuma o ukidanju viza za nosioce diplomatskih, službenih ili specijalnih pasoša koje je preuzela ili zaključila BiH najstariji je onaj koji se tiče ukidanja viza između Vlade SFRJ i Kube, potpisan 6. oktobra 1965. godine. Posljednji je sporazum između BiH i Bjelorusije, koji je potpisan 3. decembra 2015. godine. Nosioci putnih isprava s oznakom Republike Kosovo obavezni su da pribave vizu koja se ne unosi u putnu ispravu nego se izdaje na posebnom obrascu i po posebnom postupku.

Agencije/A.Š.

O autoru

Srodni članci