Angela Merkel – 9 puta proglašena najmoćnijom ženom na svijetu

Angela Merkel – 9 puta proglašena najmoćnijom ženom na svijetu

U posljednjih deset godina časopis Forbes devet puta ju je proglasio najmoćnijom ženom svijeta. Angela Merkel, koja traje duže od cijelog naraštaja svjetskih čelnika, u nedjelju će pokušati osvojiti i svoj četvrti kancelarski mandat.

Suprotno od svojih nekadašnjih partnera, Georgea W. Busha, Tonyja Blaira, Jacquesa Chiraca i Silvija Berlusconija, Merkel je i dalje na vlasti i pokušat će tamo i ostati još četiri godine.

Tokom vladavine je preuzela glavnu ulogu u europskoj dužničkoj i migrantskoj krizi, suprotstavila se Rusiji u ukrajinskoj krizi i odnedavno, nakon izbora Donalda Trumpa za američkog predsjednika, mnogi je vide kao bakljonošu zapadne liberalne demokracije.

S doktoratom iz kvantne kemije, Merkel (62) mnogo je poznatija po metodičkom i pragmatskom pristupu rješavanju problema, nego po govorničkim floskulama i dalekosežnim političkim vizijama.

Cijepljena od taštine i vješta u izbjegavanju zamki dugog boravka na vlasti, živi u stanu u Berlinu sa svojim sramežljivim suprugom Joachimom Sauerom, također, naučnikom, kupuje u lokalnom dućanu i provodi praznike šetajući Alpama. Nijemci to izgleda vole pa ‘mutti’, kako je zovu, ima velike izglede i četvrti put biti izabrana da vodi zemlju.

Merkel je rođena kao Angela Dorothea Kasner 1954. u lučkom gradu Hamburgu, ali svega nekoliko sedmica kasnije njena porodica se preselila u mali gradić na komunističkom njemačkom istoku, u vrijeme kada je većina porodica išla u suprotnom smjeru.

Od samog početka školovanja, “Kasi”, kako su je zvali vršnjaci, bila je odlična učenica s posebnim interesom za ruski jezik i sovjetsku kulturu.

Nakon što je doktorirala u istočnom Berlinu, Merkel je radila kao kvantna hemičarka u Istočnonjemačkoj akademiji nauke. Bivše kolege je opisuju kao šutljivu, marljivu i upornu naučnicu.

U njenoj biografiji, objavljenoj 2013, Stefan Kornelius je napisao da se Merkel odlučila posvetiti nauci jer “nije imala hrabrosti otvoreno se pobuniti protiv komunističkog režima”.

Bilo joj je 35 godina kad je Zid pao. Ona je te večeri, 9. novembra 1989, bila s prijateljicom u sauni. Na povratku kući pridružila se mnoštvu koje je prešlo na zapadnu stranu.

Preko noći oslobođena komunističkog nadzora i bez straha od tajne policije Stasija, Merkel se pridružila novoj istočnonjemačkoj stranci nazvanoj Demokratsko buđenje, kojoj je sestrinska stranka na zapadu bila Kršćansko-demokratska unija (CDU).

Iako se CDU diči nekim vrijednostima kojima je sklona i Angela Merkel, njeni biografi nagađaju da je izbor stranke više bio odraz njenog instinkta za moći nego svjetonazora.

Brzo je postala miljenica kancelara Helmuta Kohla, koji joj postaje mentor i zove “svojom curom”. Nedugo poslije imenovat će je ministricom žena i mladeži u prvoj njemačkoj vladi nakon ujedinjenja.

“Čak i kada je bila samozatajna i tiha… mogli ste osjetiti njenu snagu”, rekla je fotografkinja Herlinde Koelbl, koja već desetljećima jednom godišnje fotografiše kancelarku za službene portrete.

Mnogi su potcjenjivali snagu te sramežljive političarke i zbog toga platili cijenu, a jedan od njih bio je i Kohl. Kada se bivši kancelar upleo u skandal s finansiranjem kampanje 1999. godine, Merkel je otvoreno pozvala stranku da ga se riješi.

U uvodniku koji je napisala za FAZ, u tekstu koji je danas poznat kao “zahtjev za razvod”, Merkel je kazala da se stranka mora distancirati od Kohla onako kako se tinejdžeri moraju distancirati od roditelja kada odrastu.

Iako je tada već bila šefica CDU-a, Merkel je čelniku sestrinskih bavarskih kršćanskih socijalista Edmundu Stoiberu mudro prepustila kandidaturu za kancelara na izborima 2002. To je bio potez koji se pokazao odličnim, Stoiber je izgubio izbore od socijaldemokrata Gerharda Schroedera, čija je vlada, pak, izgubila vlast tri godine poslije.

Merkel 2005. postaje savezna kancelarka. Bila je prva žena toj dužnosti i najmlađa od svih predsjednika vlada u historiji.

U stranci kojom dominaraju muškarci s juga, mahom katolici, žena s komunističkog istoka s dva braka iza sebe i bez djece, bila je i ostala autsajder. Kao stranačka čelnica pomakla je CDU prema centru sprovedbom socijalne politike, ukidanjem obaveznog vojnog roka i odustajanjem od nuklearne energije.

Tokom dužničke krize Merkel je propovijedala fiskalnu disciplinu i stroge mjere štednje. U južnoj Europi su je zbog toga otvoreno mrzili i katkad karikaturalno prikazivali u nacističkoj odori.

Ta se slika promijenila izbijanjem migrantske krize, kada ju je Der Spiegel nazvao ‘Majkom Angelom’ i odjenuo joj habit časne sestre, iako je to, nesumnjivo, bila najveća politička kriza u njena tri mandata.

Brexitom, izborom Donalda Trumpa i širenjem desničarskog populizma širom Europe, Merkel, ostane li na vlasti, čekaju novi izazovi. U svijetu koji se još nije snašao nakon rezultata američkih predsjedničkih izbora, mnogi hrabru njemačku političku veteranku vide svjetionikom nade.

I dok će njen kancelarski protukandidat Martin Schulz priznati da je Merkel “iznimno inteligentna i hriruški precizna”, ali i “hladno proračunata”, mnogi drugi je u posljednjih godinu dana, od Trumpova izbora, vide kao stvarnog “vođu slobodnog svijeta”.

 

Agencije/L.Đ

O autoru

Srodni članci