Svjetska tržišta: Optimisti se zaigrali, najava recesije loša vijest

Svjetska tržišta: Optimisti se zaigrali, najava recesije loša vijest

Budući da na svakom razvijenom finansijskom tržištu postoje hiljade dionica kojima se može trgovati na berzi, gledajući kretanje cijena pojedinačnih dionica teško je procijeniti je li situacija na tržištu dobra ili loša.

Zbog toga postoje dionički indeksi – koji prate prosječno kretanje cijena velikog broja dionica na određenoj berzi. Najvažniji američki dionički indeks je S&P500, koji prati kretanje cijena dionica 500 velikih američkih kompanija, što je više nego dovoljan uzorak za pouzdan prikaz ukupnog stanja na američkom tržištu dionica. Najpoznatiji dionički indeks u Europi je njemački DAX30, koji se računa na temelju cijena dionica 30 velikih njemačkih kompanija, dok je najvažniji indeks zagrebačke berze Crobex – koji se računa na temelju kretanja cijene 25 najtrgovanijih hrvatskih dionica.

Razloga jednog od najvećih trendova rasta u historiji ima mnogo, a ovo su najvažniji:

Niska početna tačka

Tokom finansijske krize, koja je dovela do najveće recesije u SAD-u u posljednjih 80 godina, dionice su doživjele veliki pad, stoga je i S&P500 indeks izgubio značajan dio vrijednosti. Konkretno, vrijednost indeksa je od kraja 2007. godine do početka 2009. godine pala za čak 58%. Pri tome su američke dionice objektivno postale jeftine, stoga su imale zdrav temelj za rast.

Ekstremno labava monetarna politika

Kako bi se što brže izašlo iz recesije, američke Federalne rezerve su za vrijeme krize srušile kamatne stope praktički na nulu da bi potaknule zaduživanje pojedinaca, kompanija, ali i države. Logika rušenja kamatnih stopa je bila sljedeća – ako je zaduživanje jeftino, mnogi pojedinci i firme će trošiti i investirati više, a to će doprinijeti i većoj proizvodnji i otvaranju novih radnih mjesta. To očekivanje se na kraju zaista obistinilo, što se može vidjeti i u rastu američkog BDP-a u posljednjih nekoliko godina.

Budući da su mnoge firme uz jeftine kredite brzo širile svoje poslovanje, mnogima su i prihodi i profiti strelovito rasli, što je predstavljalo i veći interes investitora za ulaganje u njihove dionice. Kada su investitori u pitanju, njihov broj se značajno povećao, jer se od krize u SAD-u otvorilo dodatnih 20-ak miliona radnih mjesta, što znači da je mnogo više ljudi imalo prihode i štednju koju je bilo moguće ulagati u investicijske fondove i dionice.

Može li se uskoro očekivati pad?

Iako je ekonomska situacija u SAD-u trenutno odlična, stara izreka s Wall Streeta kaže:

„Rastuća tržišta se rađaju u pesimizmu, rastu na skepticizmu, vrh dosežu na optimizmu i umiru u euforiji.”

U posljednjih stotinjak godina u SAD-u je do recesije dolazilo svakih 5-6 godina, a posljednja je završila prije 9 godina. Trenutni rast S&P500 indeksa jedan je od najdužih u historiji i prije ili kasnije će mu doći kraj. U izvještaju Udruženja američkih ekonomista, u čijoj izradi je sudjelovalo 45 ekonomista, njih dvije trećine smatra da su velike šanse da će do 2020. godine SAD ući u recesiju.

Kad dođe do recesije, uvijek dolazi i do pada cijena dionica te dioničkih indeksa kao što je S&P500. Vrijednost indeksa u tipičnoj recesiji padne za nekoliko desetaka posto, stoga je očekivati da će se takav scenarij dogoditi i u idućim godinama. Iako čak i u krizama rastu cijene dionica firmi koje odlično posluju, većina ih pada.

No, postoje i investicije koje su tradicionalno isplative u recesijama, a vjerovatno najpoznatija je zlato. Cijena ovog metala u krizama raste zbog rastućeg rizika od bankrota banaka i država, zbog kojeg se mnogi odlučuju na kupovinu zlata, koje se pokazalo kao dobar način čuvanja vrijednosti. U posljednjoj krizi cijena ovog metala je porasla s 800 na 1900$ po unci (cca 137%), a ovisno o intenzitetu sljedeće recesije, takav scenarij bi se mogao barem djelomično ponoviti.

Osim ulaganja u fizičke zlatne poluge, u zlato se može digitalnim putem uložiti i putem finansijskih izvedenica kao što je CFD na zlato, koji je idealan za kratkoročnije investicije na finansijskim tržištima, jer su troškovi trgovanja niski, a transakcije se mogu obavljati praktički u svako doba dana ili noći. U trenutku pisanja teksta cijena unce zlata iznosi 1200$, što je vrlo blizu najnižeg nivoa u posljednjih godinu i po dana. Ako američki dolar oslabi sa sadašnjeg nivoa (što je želja predsjednika Trumpa), vjerovatno bi vrlo brzo došlo do porasta cijene žutog plemenitog metala.

seebiz.eu

O autoru

Srodni članci