Proizvodi stranih firmi dominiraju u radnjama širom BiH

Proizvodi stranih firmi dominiraju u radnjama širom BiH

Veliki prehrambeni proizvođači iz regiona i Europe su na liderskim pozicijama u BiH kada su zastupljenost i udio tržišta u pitanju, dok domaće kompanije pokušavaju da im koliko-toliko pariraju.

Pokazuju to podaci Euromonitora, kompanije za istraživanje tržišta, ali i svakodnevne slike iz prodavnica i marketa.

U kategoriji supa, soseva, preliva i začina dominira jedna hrvatska firma, koja na domaćem tržištu supa ima udio od čak 50 posto u ovoj godini, što pokazuje i visok nivo lojalnosti potrošača tom brendu. Još jedna hrvatska firma je daleko ispred ostalih kada su u pitanju pakovanja prerađenog voća i povrća u BiH, sa udjelom od 46 posto.

Ova kompanija je izgradila jak asortiman proizvoda zamrznutog prerađenog voća i povrća, ne ostavljajući prostora za konkurenciju u većini prodavnica koje imaju zamrznuto voće i povrće.

Strani proizvođači su u boljoj poziciji jer su spremni da investiraju i dobiju premiju od pozicioniranja na polici.

Ekonomisti smatraju kako strani proizvođači dominiraju jer imaju dugu tradiciju i kvalitet, dok naši proizvođači, s druge strane, imaju zastarjelu tehnologiju.

“Jednostavno, naša preduzeća teško se probijaju na tržište jer nemaju resursa za kampanju, za razvoj industrije kako bi ulagali u proizvodnju i kako bi onda cijena koštanja tih proizvda bila niža. Oni bi mogli da pariraju bar povoljnijim cijenama u odnosu na inostrane proizvode, ako već ne mogu tradicijom. Ipak firme nemaju dovoljno kapaciteta za razvoj u tom pravcu i to je jedan od razloga za ovakvo stanje na tržištu, jer strane kompanije zaista imaju kapacitet da oklope naše tržiše i tako ugroze domaću proizvodnju”, kazao je ekonomista Duduković.

Napominje da je problem što građani i dalje imaju nepovjerenje u domaće proizvode, te da bi na tome trebalo raditi u narednom periodu.

“Moramo jačati svijest o domaćoj proizvodnji i proizvodima, jer imamo primjere domaćih proizvoda koji su kvalitetni i koji u punom kapacitetu mogu zamijeniti inostrane proizvode i firme koje su sada liderske na ovom području, a da tako jačamo našu privredu i budžet”, naglašava Duduković, dodajući da nam upravo nedostaje taj segment jačanja privrede kroz animiranje građane o značaju potrošnje vlastitih proizvoda.

Murisa Marić iz udruženja potrošača „DON“ iz Prijedora napominje da naši kupci i dalje imaju mišljenje kako su proizvodi iz regiona ustvari domaći, a ne strani.

“Ne možemo zaboraviti činjenicu ovog regiona, da smo mi sa Hrvatskom, Srbijom, Makedonijom skoro do jučer bili jedna država. Zato naš potrošač ima percepciju da je sve to domaće, kada kupuje proizvod iz bilo koje zemlje iz regiona, premda su to sve zasebne države”, govori Marić.

Velike kompanije na našem tržištu, dodaje Murisa Marić, upravo zbog velike rasprostranjenosti u mnogo država imaju mogućnost da “diktiraju cijene, gratise, akcije i ostalo, dok naši proizvodi još ne mogu da stignu takvu utakmicu“. Domaći proizvodi su se izborili za mjesto na polici po velikim trgovačkim centrima, ali prodaju sada diktira cijena.

“Platežna moć stanovništva je niska, veliki je procenat građana sa najnižom platom i logično je da će oni tražiti jeftinije proizvode. Treba vremena da razvijamo svijest građana zbog čega kupujemo domaći proizvod i da podržimo naše privrednike kako bi i oni mogli biti u tržišnoj utakmici, kako bi bili nešto jefitniji i kako bismo onda kupovali te proizvode. Moraju se organizirati neke drugačije kampanje zašto je naše domaće bolje, kako bismo zaštitili svoju privredu. To mora biti svakodnevna priča, kao i sve druge reklame koje redovno bombarduju javnost, a ne samo okrugli stolovi sa privrednicima”, zaključila je Murisa Marić.

Interesantno je, kaže Predrag Duduković, da neke domaće firme nisu zastupljene na našem tržištu, ali su zato našle svoje mjesto kod stranih kupaca.

“Uvijek ima firmi koje čak lakše uspiju na inostranom tržištu, nego kod nas. Neke domaće firme imaju izvoz od čak 90 posto i njih čak i ne interesuje domaće tržište, jer je prebukirano. Oni kapacitete koje imaju koriste za proboj na ino tržište, koje je šire i jer je tamo veća kupovna moć, pa su manje zastupljeni kod nas”, pojašnjava Duduković.

 

Agencije/L.Đ

O autoru

Srodni članci