Kako koristiti emocionalnu inteligenciju?

Kako koristiti emocionalnu inteligenciju?

Zasigurno ste do sada mnogo puta čuli ovu sintagmu koja je postala nezaobilazna tema kada se razgovara o harmoničnom okruženju u porodici ili preduzeću.

Daniel Goleman, psiholog i novinar, koristio je navedenu sintagmu u svojoj knjizi „Emotional Intelligence“ kao i u mnogim drugim knjigama i člancima od tada. U svom istraživanju firmi širom svijeta Goleman je shvatio kako uspješni menadžeri nisu samo inteligentni (misli se na kognitivnu inteligenciju), već imaju i visok stepen emocionalne inteligencije (EQ).

Ona podrazumijeva ovih pet komponenti: samosvijest, samoregulaciju, motivaciju, empatiju i socijalne vještine.

U sljedećem ćemo primjeru navesti tri slučaja u kojima je izostala neka od komponenti emocionalne inteligencije, te kako bi se trebalo služiti tim komponentama. Koristit ćemo zamišljenu ličnost Irmu koja je tokom sedmice na poslu imala nekoliko problematičnih situacija.

1. Zbog kašnjenja u ispunjavanju svojih obaveza dovela je svog kolegu, koji radi s njom na istom projektu, u situaciju da i on mora kasniti i odložiti nadolazeću projektnu fazu.

U ovom slučaju, Irma je zbog nedostatka samosvijesti dovela sebe i još jednog uposlenika u nezavidan položaj. Nije ga na vrijeme upozorila na postojeće probleme koje ima, a koji je sprečavaju da završi svoj posao u predviđenom vremenu. Ubuduće bi trebala biti svjesna kako ne smije dozvoliti sebi da toliko kasni s izvršavanjem zadataka koji imaju direktne posljedice na rad drugih osoba.

2. Irma je tokom rasprave sa drugim kolegom počela vikati i svu je svoju frustraciju ispoljila na osobi koja „niti je luk jela – niti ga mirisala“. Ostali radnici u firmi bili su zatečeni ovim prizorom i nisu mogli raditi dok je trajala dramatična situacija.

Zbog vrlo loše samokontrole Irma je dopustila agresivan izljev emocija. Nije znala kako artikulirati postojeću kritiku, a i pogriješila je adresu na koju je treba uputiti. Njen kolega bio je dugo potresen nakon burne rasprave što je ostavilo traga na njihov poslovni odnos.

Ukoliko želi imati harmoničan odnos s ostalim uposlenicima Irma se ne može napadački ponašati. Mora znati vrijeme, mjesto, način i osobu kojoj je potrebno na nešto ukazati. To podrazumijeva razgovor u četiri oka bez emocionalne angažiranosti koja nije potrebna da bi se nekome dalo do znanja da je pogriješio.

3. Tokom sastanaka Irma više puta prekida „povučenije“ kolege koji ne mogu izraziti svoje mišljenje. Osim toga, njihove ideje ne razmatra već nameće svoju viziju.

Pored samokontrole, u tim situacijama, kod Irme izostaje i postojanje socijalnih vještina. Uvijek se može naći trenutak kada je zgodno uključiti se u razgovor, a da se drugi ne prekinu. Ne postoji osoba koja je dobra u svemu, stoga Irma mora naučiti da je više mišljenja uvijek bolje nego jedno. Tako će više cijeniti prijedloge svojih kolega koji mogu donijeti rješenja kojih se ona ne bi nikada sjetila.

www.forbes.com

O autoru

Srodni članci