Kako je Gradačac postao privredno čudo u BiH?

Kako je Gradačac postao privredno čudo u BiH?

U najsjevernijoj općini Tuzlanskog kantona iz godine u godinu raste broj zaposlenih. Otvaraju se nove kompanije, a postojeće šire kapacitete. Rastu proizvodnja i izvoz: 2017. je prva godina u kojoj je vrijednost izvoza premašila vrijednost uvoza.

Pored tradicionalnih industrija, u prvom redu poljoprivredne i tekstilne po kojoj je Gradačac oduvijek poznat, u ekspanziji su i neke druge industrije, prije svega metaloprerađivačka i automobilska. Od prošle godine Gradačac je i zvanično nosilac Certifikata za povoljno poslovno okruženje, a uska saradnja općinske administracije i privrednika otvorila je vrata novim investicijama.

Na 39.340 stanovnika Gradačac ima cca 1.300 registrovanih obrtnika, a broj poslovnih subjekata iz godine u godinu raste. Posljednje četiri godine bilježi porast za gotovo 100 novih pravnih lica. Trenutno ih je na području općine oko 900. Nove investicije prate i nova zapošljavanja.

Stotine novih radnih mjesta

„Prema zvaničnim podacima, broj zaposlenih na području općine u posljednjih pet godina povećao se za više od 25 posto. Od 6420 zaposlenih na kraju 2012. godine, ovaj broj je početkom novembra 2017. godine porastao na 8610. Istovremeno, broj nezaposlenih se sa 7834 iz 2012. smanjio na 6596 u januaru 2018. Bitno je napomenuti da je u Gradačcu i veliki broj uposlenih iz drugih općina kao i iz Republike Srpske“, kazao je za BiznisInfo načelnik ove općine Edis Dervišagić.

U narednom periodu, bit će otvorena i nova radna mjesta. Nekoliko investitora već radi na otvaranju novih pogona ili planira investiranje u Gradačac. Jedan od njih je i fojnička fabrika namještaja koja je u novu fabriku u Gradačcu spremna investirati 10 miliona eura.

„Investitor nam je uputio pismo namjere u kojem su izrazili spremnost da u Gradačcu otvore fabriku namještaja. Općina ima na raspolaganju zemljište i svu potrebnu infrastrukturu i sa naše strane sve može biti vrlo brzo završeno, naravno u skladu sa zakonskim propisima. Sa te strane, investitor nema primjedbi. No, kako se radi o fabrici koja proizvodi za IKEA-u, potrebne su im određene količine drvne mase za koje nije izvjesno mogu li biti osigurane. Nažalost ponuda i potražnja kada je u pitanju drvna masa na području Tuzlanskog kantona u velikom su debalansu. Informacije jesu obeshrabrujuće no to ne onemogućava potencijalnog investitora da u skladu sa kriterijima raspodjele drvne mase povuče značajne količine. Ovo je investicija koja bi donijela 400 novih radnih mjesta i ja ću se zbog općine za nju boriti“, kazao je Dervišagić te dodao da je ovo problem koji prevazilazi čak i kantonalni nivo i na njegovom rješavanju bi trebala da radi i vlada FBiH i da zaštiti domaće proizvođače.

No, i bez dolaska novog investitora, u Gradačcu će u narednim mjesecima biti otvorene stotine novih radnih mjesta.

„TMD Group će u narednih par mjeseci zvanično otvoriti novi pogon u koji su proizvodne mašine već montirane. Posao će biti osiguran za 150 novih radnika“, najavio je Dervišagić.

Kompanija koja trenutno zapošljava 671 radnika tu neće stati.

„U protekloj godini otkupili su 14.000 m2 građevinskog zemljišta u industrijskoj zoni i u postupku su pribavljanja dokumentacije za novu fabriku. Vrlo brzo, čitava Industrijska zona 2 bit će popunjena. Potražnja je velika, a Općina na neki način već usmjerava dolazak investitora razvijajući industrijske grane po kojima je Gradačac već prepoznatljiv. Preko 90 posto proizvodnje iz naše Industrijske zone II izvozi se na evropsko tržište“, kazao je Dervišagić.

Prvi put u suficitu

Zaključno sa novembrom 2017. godine vrijednost prošlogodišnjeg izvoza je iznosila 331 milion KM što je u odnosu na 2016. godinu kada je izvoz iznosio 309 miliona KM povećanje od 10 posto, a rezultat će biti i bolji kada se ovim brojkama doda i vrijednost izvoza za decembar 2017. godine.

„Računamo da će izvoz u 2017. godini doseći 350 miliona KM. No ono što je još značajnije jeste da je Općina prvi put u prošloj godini ostvarila izvoz veći od uvoza. Rastu izvoza doprinijelo je ulaganje u infrastrukturnu opremljenost industrijskih zona čime su stvorene pretpostavke za dolazak novih investicija, ali i činjenica da mnogi proizvođači sada u Gradačcu proizvode ono što su ranije uvozili što naravno opet dovodi do povećanja broja radnih mjesta“, kazao je Dervišagić.

Među najvećim izvoznicima su TMD Cimos, TMD Group, Wagner Automotive, TMD Hanibal, Fibraworld, kada je u pitanju metaloprerađivačka industrija, zatim Kula Gradačac u tekstilnoj te Inmer i MI99 u prehrambenoj industriji.

„Naši privrednici imaju ugovore na višegodišnjem nivou sa garantovanim količinama otkupa i cijenama i nemaju probleme naplate sa kojima se susreće dobar dio privrednika u BiH. Uglavnom posluju na evropskom tržištu što ne bi bilo moguće da nema kvaliteta i dobrih radnika“, kaže Dervišagić.

Povoljno poslovno okruženje

Ovakav uspjeh općina može dijelom zahvaliti povoljnom geografskom položaju. Do granice sa Europskom unijom ima 20-ak, a do autoputa koji povezuje Beograd i Zagreb 30-ak minuta vožnje. Kvalitetna putna povezanost jedna je od prednosti za gradačačke privrednike. Tu je i dobro razvijen poduzetnički duh, a za razliku od brojnih općina u BiH, u Gradačcu je postratni period privatizacije bio prilično uspješan.

„Mnogo je pozitivnih primjera privatizacije nekada javnih preduzeća što je omogućilo da se na ove prostore i u periodu nakon 1995. godine privuku investicije koje su kasnije omogućile da uz određeno jezgro, formirano prije svega oko TMD Gradačac oko kojeg se nakon ulaska Cimosa formiraju mnoge firme iz te branše, Gradačac postane jedan od vodećih centara metaloprerađivačke i automobilske industrije u BiH. Tu je i prijeratni brend Kula Gradačac koji se očuvao u poslijeratnom periodu i danas upošljava više od 750 radnika. Otvorena su i neka nova postrojenja pa je broj uposlenih porastao za još stotinu radnika. U ovoj godini broj će dosegnuti 1000 radnika kad je u pitanju tekstilna industrija u Gradačcu“, kazao je Dervišagić.

Na području Gradačca razvijena je i poljoprivredna industrija. Jedina su općina u FBiH koja ima razvijenu protugradnu odbranu na području cijele općine. Značajan dio privrede odnosi se i na drvnu i prehrambenu industriju. Pomenimo samo da je ova općina vodeća po proizvodnji mlijeka – cca 40 % od ukupne proizvodnje mlijeka u BiH proizvedeno je u Gradačcu.

Velike zasluge za razvoj privrede imaju i aktivnosti koje je općinska administracija sprovela u proteklom periodu kako bi unaprijedila ambijent za poslovanje.

Naime, prošle godine Gradačac je uz podršku projekta RAST kojeg finansira Američka agencija za međunarodni razvoj USAID, a implementira Catholic Relief Services (CRS) certificiran kao jedinica lokalne samouprave (JLS) sa povoljnim poslovnim okruženjem prema BFC (Business Friendly Certification) SEE standardu.

„Certifikat smo dobili u aprilu prošle godine. Mnogi procesi su unaprijeđeni. Sticanje Certifikata za povoljno poslovno okruženje nije samo formalnost nego i veliki posao. Dobijanje ovog certifikata je samo početak priče, on vas obavezuje da i dalje radite i održavate visoke standarde koje ste dostigli“, kazao je načelnik.

Ostatak teksta pročitajte OVDJE.

 

BiznisInfo

O autoru

Srodni članci