Europljani će u penziju morati kasnije jer žive duže nego ranije

Europljani će u penziju morati kasnije jer žive duže nego ranije

Produženje životnog vijeka nosi sa sobom i više godina na radnom mjestu, i to je jedan od osnovnih razloga kojim se vode zakonopisci kako kod nas tako i u Europi.

Vrh liste prema očekivanom trajanju života drže Švedska i Italija. Očekivani radni vijek Šveđana i prije deset godina je bio natprosječnih 38,9 godina, a u međuvremenu je povećan na čak 41,2 godine.

Pri vrhu je još nekoliko najbogatijih članica EU, od Holandije i Danske do Velike Britanije i Njemačke.

Trajanje radnog vijeka se izvodi iz demografskih i podataka vezanih za tržište rada, a njime se “mjeri” broj godina koliko će osobe od dobi 15 godina u životu biti aktivne na tržištu rada, bilo kao zaposlene ili nezaposlene.

I pošto je očekivano trajanje života produženo, to sa sobom nosi i pomjeranje starosnog uslova za penziju u narednim godinama.

Ovo nepisano pravilo važi i u zemljama Europske unije. Očekivano trajanje radnog vijeka danas u prosjeku iznosi 35,4 godine ili gotovo dvije godine više nego prije samo jednu deceniju.

Ljudi u EU koji danas ulaze u svijet rada mogu da očekuju da će biti aktivni gotovo dvije godine duže. Već sada, u Švedskoj uslov za odlazak u starosnu penziju je 67 godina, Italiji 66, a u većini zemalja je 65 godina.

Starosne granice za oba pola u skoro svim zemljama Europe su ujednačene ili su u procesu izjednačavanja. U 14 država dame već rade do 65 ljeta ili će na tom nivou biti po završetku procesa podizanja.

U još 14 zemalja starosna granica će biti između 66 i 68 godina života.

bankar.me/V.P.

O autoru

Srodni članci