CEFTA sporazum 11 godina u BiH: Kakva je trgovinska politika danas?

CEFTA sporazum 11 godina u BiH: Kakva je trgovinska politika danas?

Najbolji pokazatelj moći politike je tržište gdje država svoju ulogu ostvaruje kroz primjenu ekonomske politike na način regulisanja proizvodnje, raspodjele, razmjene i potrošnje. Ukoliko trgovinska politika jedne države nije usklađena, to može da utječe na razvoj i napredak države. Kakvo je stanje sa Bosnom i Hercegovinom?

Nažalost, naša država se i dalje suočava sa problemima u trgovinskoj razmjeni koji uključuju polje infrastrukture kvaliteta i sistema nadzora. Kako bi bile u mogućnosti da izvoze proizvode u treće zemlje, kompanije iz BiH moraju obaviti certifikaciju u inostranstvu kako bi dokazale usklađenost sa propisima zemlje odredišta.

Dešava se da kamioni s robom po nekoliko dana stoje na granici. Posljednji primjer (o kojem je javnost obaviještena) je robna razmjena sa Rusijom, gdje je uvoz robe iz BiH zaustavljen zbog nepriznavanja rezultata analiza urađenih u BiH, zahtijevajući analize države u koju se proizvodi dostavljaju.

Razlozi koji su doveli do toga da se roba iz BiH provjerava najvećim dijelom su zbog neefikasnosti političkog i institucionalnog djelovanja. Osim toga, unutrašnja politika Bosne i Hercegovine je pokazala da su im za rješenje svakog problema potrebni međunarodni akteri. Pa tako i ovo pitanje nije ostalo bez uplitanja EU.

Smjernice kako imati efikasniju trgovinsku razmjenu BiH je dobila još prije 11 godina. No, tek od 2013. godine bh. trgovinska politika aktivnije radi na jačanju saradnje između članica CEFTA-e (Central European Free Trade Agreement) s ciljem smanjivanja barijera i nedostataka koji trenutno postoje u skoro svim oblastima trgovinske politike.

Važno je istaći da CEFTA predstavlja ugovor o slobodnoj trgovini gdje su se države (Srbija, Crna Gora, BiH, Hrvatska, Albanija, Bugarska, Makedonija, Rumunija, Kosovo) dogovorile da će razvijati odnose s EU te da će sprovoditi uzajamne trgovinske odnose u skladu s pravilima i disciplinama Svjetske trgovinske organizacije bilo da su njene članice ili ne.

CEFTA sporazum definiše obaveze koje se odnose na trgovinu svom robom. Opće pravilo je da će se ukinuti kvantitativna ograničenja i carine i druge dažbine na izvoz i uvoz robe u trgovini među zemljama u regionu, i da se nova ograničenja neće uvoditi.

Sporazumom su obrađene: tehničke prepreke u trgovini, kao i nove oblasti koje nisu bile tretirane bilateralnim sporazumima o slobodnoj trgovini: trgovina uslugama, investiciona ulaganja, javne nabavke, zaštita prava intelektualne svojine i arbitraža u slučaju spora.

Trgovinska politika je jedna od najvažnijih politika EU koja određuje bilateralne odnose zajednice s trećim zemljama i u multilateralnim organizacijama. Ciljevi trgovinske politike definirani su Ugovorom o Europskoj zajednici.

Osnovni instrumenti sprovođenja trgovinske politike EU su: zajednička vanjska carina (CET), mehanizmi zaštite trgovine (TDI), tj. antidamping, politika protiv subvencija ili zaštitne mjere, te Uredba o trgovinskim barijerama (TBR). Sve prethodno navedeno nužno je sprovesti u djelo u BiH kako bi se evidentne trgovinske barijere riješile.

Iako sporazum CEFTA-e i naše države postoji jedanaest godina, značajnih pomaka nema, osim da izvoz prema određenim državama na čelu sa Njemačkom, Italijom, Albanijom, Austrijom, Holandijom, Francuskom i Švedskom iz godine u godinu raste.

U maju je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, zajedno sa drugim članicama zemalja centralnoeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA), potpisao u Beogradu Dodatni protokol 5 o olakšavanju trgovine između zemalja članica CEFTA-e.

Očekuje se da osim olakšanja trgovine, ovo potpisivanje pojednostavi i inspekcije koje se odnose na sve carinske postupke i skrati procedure i formalnosti, a strane su se obavezale i na razmjenu podataka među carinskim organima CEFTA strana. Procedure i formalnosti bi trebale posebno biti pojednostavljene pri uvozu i izvozu, na granici, gdje se uvodi savremeni način postupanja i elektronska razmjena podataka u cilju unapređenja kvaliteta analize rizika.

Pripreme BiH na polju standardizacije, akreditacije, ocjenjivanja usklađenosti, mjeriteljstva, te nadzora nad tržištem su još uvijek u fazi realizacije. Koliko i kako će se utjecati na povećanje izvoza u odnosu na uvoz u Bosni i Hercegovini zavisit će od mjera koje EU zahtijeva da se ispoštuju.

O autoru

Novinar portala Poslovnisvijet.ba

Srodni članci

  • Zada Muminovic

    Clanak je napisan kao da je autor nalijepio dijelove članaka o više tema sa raznih portala, bez smisla i bez ikakvog pocetka, sadrzaja i zavrsetka…