Što je za BiH Njemačka, za Ukrajinu je Poljska

Što je za BiH Njemačka, za Ukrajinu je Poljska

Sukob civilizacija, kako je to i poznati Samuel Huntington predviđao, uistinu je doveo do ogromnih demografskih transformacija koje su potpuno izmijenile ekonomsko stanje država.

Nažalost, sukobi i dalje haraju svijetom, a lični identiteti sve više blijede. Živimo u doba omasovljenja, kada pod utjecajem sveprisutnih medija ljudi isto misle, istom se nadaju i istih se stvari pribojavaju. Kreiralo se opće stanje bezličnosti i amorfnosti globalnog društva gdje raste čežnja za ličnim i nacionalnim identitetom.

Europa se trudi kreirati univerzalni tzv. europski identitet na način da izbriše nacionalne identitete, ali kao što i sami svjedočimo, takvo nešto je neodrživo. Interesi velesila, ukorijenjeni na određenim teritorijama, doveli su do tolikog jaza da cijeli svijet osjeća posljedice. Politička subverzija urušava države na takav način da stanovništvo tih zemalja ne vidi svoju budućnost na toj teritoriji, tako da imamo nacionalne ekonomije u rukama velesila i multinacionalnih korporacija, a države postaju robovi kredita.

Napravljen je takav disbalans da dok jedni uživaju ekonomsku stablinost i rast drugi su na rubu ekonomskog ponora.

Ne treba zaboraviti da smo, nažalost, i mi jedna od država koja je u takvom raskoraku i gdje stanovništvo u ogromnom broju napušta državu u potrazi za boljim uslovima života. Najčešće su to ekonomski jake države poput Njemačke, Švedske, Belgije, Holandije, Danske i Francuske. No, ta priča je, nažalost, svima poznata i čini se da rješenja za zaustavljanje „odljeva mozgova“ za sada nema.

S druge strane, nismo jedini uvučeni u igru velikih, jedan od brojnih primjera toga je i Ukrajina čije stanovništvo sve više postaje nova radna snaga Poljske.

Problemi sa kojima se suočava Ukrajina odavno nisu isključivo pitanje unutrašnje politike i bilateralnih odnosa sa Rusijom. Brojno stanovništvo ne želi čekati bolje dane tako da se opredjeljuje za vlastitu alternativu. Najbliža i najbolja opcija za njih svakako je Poljska. Ona je 9. najveća europska zemlja i na svijetu zauzima 69. mjesto, a broj stanovnika u njoj skoro pa dostiže 40 miliona.

Poljska ekonomija se smatra najzdravijom od svih bivših socijalističkih država, najviše je profitirala od tranzicije i od ulaska u Europsku uniju.  Upravo je zbog toga došlo do potrebe za novom radnom snagom i to različitih kvalifikacija radnika i radnica i za sve sektore. Radna mjesta uključuju rad na svim poslovima od sezonskih do rada na neodređeno. Mjesečne plaće variraju u zavisnosti od vrste posla, a cijene su u prosjeku od 500 do 1.800 dolara, prenosi rt.com.

Tokom posljednje 3 godine, broj stranaca u Poljskoj je utrostučen, a najveći omjer od 60% čini stanovništvo iz Ukrajine, zatim Bjelorusije i Rusije. Prije ekonomske krize, u periodu od 2005. do 2014. godine, broj stanovnika iz ove dvije države je bio oko 800.000, a danas je to daleko više.

U posljednjih 25 godina  BDP po glavi stanovnika u Poljskoj je porastao s 32 posto na 60 posto. Godišnji rast BDP-a je oko 4,6 posto i Poljska je jedina članica Europske unije koja je izbjegla recesiju u periodu globalne finansijske krize što je sada svrstava u 8. ekonomiju u Europi.

Na osnovu ovog primjera (koji je, ponavljamo, jedan od brojnih), evidentno je da na političkom nivou imamo nametnuto ili prisilno grupiranje stanovništva zbog finansijskog, ekonomskog ili političkog diktata jačih nad slabijima. Općenito, poremećen je integracijski odnos između čovjeka i prirode.

Ovakav „trend“ će na svjetskoj sceni još dugo da traje, a društvo će uvijek biti na „međi“: patriotizam ili globalizacija, nacionalna neovisnost ili europski nacionalni identitet!?

O autoru

Srodni članci