Nijemci više od pola godine rade za državu

Nijemci više od pola godine rade za državu

Njemačka spada u države u kojima se plaća najviši porez u EU. Koliki se porez na šta plaća – to je pitanje na koje nijedan građanin ne zna da odgovori. Sada se ispostavilo da se više od pola godine radi samo za državu.

Nijemci su ove godine više od šest mjeseci radili samo za državnu kasu. Čisto računski gledano, tek od srijede (18. 07.) – zarada građana ide u njihov džep. Savez njemačkih poreskih obveznika je saopštio da je “stopa opterećenja dohotka” ove godine 54,3 posto, što znači da je viša nego ikada ranije. Od svakog zarađenog eura, građanima ostaje samo 45,7 centi za ličnu upotrebu.

U skladu sa pomenutom računicom, Savez je ustoličio “Dan žrtava poreza” koji nema fiksni datum – on se svake godine mijenja u zavisnosti od toga koliko dana u godini su poreski obveznici radili samo za državu, pa se tako izračuna od kojeg dana u godini rade samo za sebe. Tako je ove godine Dan žrtava poreza pao na 18. juli.

Skrivena povećanja poreza

Savez prenosi da je veliko poresko opterećenje rezultat skrivenih povećanja poreza, kao i da njegove reprezentativne ankete pokazuju da 90 posto Nijemaca smatra da plaća previše poreza. To je najveći procenat od 2015. naovamo. Zbog toga ova organizacija predlaže konkretne mjere koje bi trebalo da sprovede vladajuća koalicija: prva i najvažnija je reforma poreskih tarifa tako da se što je moguće više rastereti srednji sloj.

Prosječna bruto plaća u Njemačkoj se povećala od 2010. do 2018. godine za 25 posto, ali se granica godišnjeg prihoda na koji se plaća dodatni porez pomjerila samo za 3,9 posto naviše. Ta granica je trenutno na 54.057 eura godišnje, a Savez poreskih obveznika traži da se ona podigne na 80.000 eura.

Skupo stanovanje

Drugi prijedlog Saveza je da se ukine doprinos solidarnosti koji zapadni Nijemci plaćaju za istočne savezne pokrajine. On je uveden nakon njemačkog ujedinjenja i danas, 25 godina kasnije, nema više smisla, ili, kako je to rekao predsjednik Saveza poreskih obveznika Rajner Holcnagel, “taj doprinos već godinama donosi federaciji više novca nego što ona daje za obnovu Istočne Njemačke”.

Treći prijedlog glasi: troškovi stanovanja se moraju smanjiti. Naprimjer, između 2010. i 2018. država je na ime poreza na kupovinu zemljišta povećala svoju zaradu za 163 procenta – sa 5,3 na 13,8 milijardi eura. Pri tome kupovina zemljišta (sa nekretninom ili bez nje) finansijski najviše opterećuje upravo srednji sloj. Inače, ova vrsta poreza nije jedinstvena na federalnom nivou, već je određuju općinske vlasti. Tako u Magdeburgu ovaj porez znači izdatak od 296 eura, a u Hamburgu 1.050 eura godišnje.

Agencije/A.Š.

O autoru

Srodni članci