Laži koje sebi ponavljamo o svom novcu

Laži koje sebi ponavljamo o svom novcu

Iskrenost o svojoj finansijskoj situaciji može podstaći rješavanje dugoročnih problema.

Kada se radi o finansijskoj situaciji, ali i o drugim životnim situacijama, iskrenost je vrlo dobar put kojim se možemo zaputiti. Biti iskren sa bankama, biti iskren sa porodicom, ali prije svega, biti iskren prema samom sebi.

Često se dešava da ljudi zapadnu u mnogostruke finansijske probleme upravo zbog toga što nisu bili iskreni prema sebi oko svoje finansijske situacije. Prepoznavanje najčešćih laži koje sebi ponavljamo izvrstan je način da krenemo naprijed ka rješavanju problema i ka boljoj profitabilnijoj budućnosti.

Pa, nabrojmo neke od tih laži.

  1. „Ovo je dobar dug!“

Često se spominju termini poput „dobrog“ i „lošeg“ duga. Takozvani dobri dug može biti studentski kredit ili hipoteka, koji mogu biti u svrhu ostvarivanja dugoročne dobiti. „Loš dug“, s druge strane, predstavljaju zaduženja na kreditnoj kartici sa visokim kamatnim stopama. No, dijeljenjem duga na ovaj način lahko je racionalizirati postojanje duga na prvom mjestu. Jasno je da su određene vrste duga gore od nekih drugih, ali je najpametnije izbjeći bilo kakva zaduženja. Stav „svi dugovi su loši“ učinit će Vas neraspoloženim spram bilo kakvog zaduživanja.

  1. „Počet ću da štedim kasnije!“

Penzija se uvijek čini, a pogotovo kod nas, kao neka daleka budućnost. Govorimo sebi kako imamo mnogo vremena, i mnogo godina ispred nas prije nego što počnemo sklanjati novac „sa strane“. No, rijetko će koji starac reći kako mu je život dugo trajao, pa tako i vrijeme za penziju, iako se čini dugim, dođe brzo. Rijetko koga će čekati velika penzija, a, ukoliko se zajedno sa tim ukomponuje i vrlo malo ušteđevine, nevolje znaju da pokucaju već prvih dana. Lahko je naći izgovor da se ne uštedi pokoja marka, ali je malo njih stvarno opravdano. No, ukoliko imate određeni račun koji ćete nazvati „penzijska štednja“, i na koji ćete svakog mjeseca uplatiti po malo, novac Vam neće nedostajati sada, a može mnogo pomoći nekad u budućnosti.

  1. „U budućnosti ću zarađivati više!“

Kada planiramo vlastitu budućnost, često dobro predvidimo troškove, ali se ponašamo po lažnoj pretpostavci kako će se naša primanja povećati. Većina nas poznaje ljude koji su kupili kuće ili automobile koje baš i ne mogu priuštiti, opravdavajući trošak time što pretpostavljaju da će u budućnosti zarađivati više novca. Svi mi želimo da u budućnosti dobivamo više novca, ali naša želja nije velika garancija da će tako i biti. Kompanija može da zamrzne plaće, pa čak i da počne otpuštati radnike. Vi možete odlučiti da manje radite, jer su Vam porodične obaveze prioritet. Kako biste postigli finansijsku slobodu, radite kako biste osigurali da Vam je trošak manji nego zarada. Na ovaj je način svaka povišica, ako je bude, ekstra novac.

  1. „Nemam dovoljno novca da pokrenem nešto svoje!“

Ukoliko imate dovoljno novca za sedmične izlete na neke lijepe lokacije u našoj zemlji, to znači da imate dovoljno da planirate o pokretanju nečega. Ukoliko imate novca za pretplatu na neke magazine, skupe cipele, šminku, i sl., to znači da imate dovoljno da razmišljate o investiranju. Ključ finansijske slobode je u pravilnom raspoređivanju novca. Ukoliko je prioritet dugoročna ušteda naspram kupovine stvari koje Vam i nisu toliko potrebne, primjetit ćete kako imate mnogo više novca za investiranje nego što ste u početku mislili.

  1. „Ja ovo zaslužujem!“

Ljudi često racionaliziraju svoju preveliku potrošnju ili kupovinu stvari koje im ne trebaju. Neko će reći kako državljani naše zemlje rijetko kad imaju na šta istrošiti, ali nije rijetko da neko „izleti“ za skup telefon, zaduži se za nove felge na automobilu, i sl. Izgovor za to je „otplatit ću“, „zaslužio sam“, itd. Ne treba reći kako neko nije zaslužio određenu količinu luksuza, ali ukoliko to postane rutina, to zaista može urušiti ušteđevinu. Ukoliko promijenite ovakav pristup i sebe podržite u odbacivanju impulsa za potrošnju, bit ćete u boljoj finansijskoj poziciji.

  1. „Uštedio sam novac kupujući ovo!“

Nemoguće je uštedjeti novac trošeći ga. Ukoliko racionalizirate potrošnju ističući kako je predmet bio na rasprodaji, ili kako ste upotrijebili kupon, ignorirate činjenicu kako ste, ipak, potrošili novac. Imajte na umu to kako prodavači i koriste rasprodaje i kupone kako bi podstakli potrošače da troše više. Jedini način da odredite da li ste zaista uštedjeli jeste da ocijenite da li ste htjeli da kupite taj proizvod i u slučaju da sniženja ili kupona i nije bilo.

  1. „Odobreno mi je na kartici. Dakle, ne može biti toliko loše!“

Ukoliko Vam kompanija šalje novu aplikaciju za kreditnu karticu, to znači da smatra kako ste finansijski odgovorni? Pogrešno! Čak i ljudi sa jako lošim kreditnim rejtingom mogu dobiti odobrenje za kreditne kartice. A ukoliko Vi već imate dug na kreditnoj kartici, posljednja stvar koju želite je otvaranje nove kreditne kartice koja će Vam dozvoliti da trošite još više. Kredite agencije neće baš dozvoliti da bankrotirate, ali će više nego objeručke nastojati da naplaćuju svoje usluge, uzimajući pri tome visoke kamate.

Ovo su samo neki od izgovora koje često čujemo da neko (ili mi sami) upotrebljava kako bi opravdao svoju prekomjernu potrošnju. No, treba vidjeti realnu posljedicu tih izgovora i ustanoviti kako oni vrlo negativno djeluju na našu potrošnju, uzrokuju finansijsku nestabilnost i povećavaju našu psihološku rastrojenost. Sa druge strane, istinu je možda i teško prihvatiti u početku, ali su njeni efekti mnogo prihvatljiviji.

O autoru

Srodni članci