Izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite utvrđuje privremenu spriječenost za rad. Poslodavac potom vodi odsustvo. Naknadu obračunava prema razlogu bolovanja, trajanju i propisima koji vrijede u Federaciji BiH i nadležnom kantonu.
Najčešća zabuna nastaje jer se u svakodnevnom govoru pod riječju bolovanje podrazumijeva jedna stvar. U propisima to nisu ista pitanja. Jedno je ko utvrđuje privremenu spriječenost za rad. Drugo je na čiji se teret isplaćuje naknada. Treće je kako se u konkretnom kantonu i kod konkretnog poslodavca vodi dokumentacija i eventualni povrat sredstava. Zato radnik i računovodstvo ne trebaju primjenjivati tuđi primjer obračuna bez provjere razloga odsustva.
Ovaj vodič objašnjava poslovnu i administrativnu stranu bolovanja u FBiH. Ne daje medicinske savjete. Za konkretan slučaj provjerite podatke kod izabranog doktora, kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja, poslodavca ili računovođe.
Šta se u FBiH smatra bolovanjem
Zakon o zdravstvenom osiguranju koristi izraz privremena spriječenost za rad. Naknada plaće može pripasti osiguraniku zbog bolesti ili povrede, liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena, izolacije, pratnje bolesnika te njege oboljelog supružnika ili djeteta pod zakonskim uvjetima.
To ne znači da su za svaki od tih slučajeva isti iznos, isti platitelj ili ista procedura. Federalni zakon razlikuje osnov za pravo, a kantonalni zavod i poslodavac imaju ulogu u provedbi i obračunu. Zato prvo utvrdite oznaku i trajanje odsustva. Tek onda računajte naknadu.
U radnom odnosu bolovanje utiče na evidenciju rada i na isplatu plaće. Zaposlenik treba znati kako firma prima obavijest i kome se dostavlja dokumentacija. Poslodavac treba voditi urednu radnu dokumentaciju za obračun i organizaciju rada.
Ko utvrđuje privremenu spriječenost za rad
Privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, u zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj praksi. Zakon predviđa da doktor o utvrđenoj ocjeni obavještava osiguranika, poslodavca i nadležni kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja.
U praksi radnik treba odmah slijediti uputu izabranog doktora i internu proceduru poslodavca za obavijest o odsustvu. Radnik ne određuje sam datum početka ili završetka bolovanja prema privatnoj procjeni. Rukovodilac za organizaciju rada ne treba od zaposlenika tražiti medicinsko tumačenje.
Ako postoji spor oko liječničke ocjene, zakon predviđa prigovor. Osiguranik, poslodavac i kontrolor kantonalnog zavoda mogu ga izjaviti u roku koji zakon propisuje, a o njemu odlučuje ljekarska komisija kantonalnog zavoda. U takvoj situaciji treba postupati po službenoj uputi nadležnog zavoda.
Doznake za bolovanje: čemu služe i šta provjeriti
Riječ doznake zaposlenici i poslodavci često koriste za dokument ili elektronski zapis koji potvrđuje period privremene spriječenosti za rad. Taj zapis vodi odsustvo i obračun. Federalni informacijski sistem zdravstvenog osiguranja bilježi refundacije naknada za bolovanje, ali kantoni ne organiziraju jednako razmjenu podataka i potrebnu dokumentaciju.
Prvo utvrdite odgovornost svakog učesnika:
- Radnik treba provjeriti kod izabranog doktora kako se u njegovoj sredini vodi i dostavlja evidencija bolovanja.
- Poslodavac treba zaposleniku jasno reći kome prijavljuje odsustvo i koji kanal koristi za poslovnu obavijest.
- Računovodstvo ili kadrovska služba trebaju provjeriti period odsustva, osnov naknade i dokumentaciju koju traži kantonalni zavod ako postoji pravo na povrat sredstava.
- Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja određuje provedbena pravila za prava koja se isplaćuju na njegov teret.
Ne postoji univerzalna uputa da se doznake u cijeloj FBiH nose u papirnom obliku, šalju e-poštom ili automatski stižu poslodavcu. To zavisi od kantona, zdravstvene ustanove i organizacije poslodavca. Prije obračuna provjerite lokalnu proceduru na stranici nadležnog zavoda ili kod njegove službe za naknade.
Ko plaća naknadu i kada je moguća refundacija
Federalni zakon razdvaja slučajeve prema razlogu privremene spriječenosti za rad. Poslodavac za bolest, povredu, liječenje ili medicinsko ispitivanje koje se ne može obaviti izvan radnog vremena obračunava i isplaćuje naknadu na svoj teret za prvih 42 dana bolovanja. Zakon za osiguranika invalida kod posebno navedenih poslodavaca propisuje kraći period od sedam dana.
Za izolaciju, pratnju bolesnika te njegu oboljelog supružnika ili djeteta zakon naknadu stavlja na teret kantonalnog zavoda od prvog dana korištenja prava. Poslodavac ipak obračunava i isplaćuje naknadu. Zatim traži povrat od nadležnog kantonalnog zavoda prema njegovim pravilima. Zakon propisuje obavezu povrata zavoda po uredno primljenom zahtjevu. Kantonalni zavod donosi provedbena pravila za taj postupak.
Kod povrede na radu ili profesionalne bolesti zakon predviđa zaseban režim. Poslodavac iz svojih sredstava obračunava i isplaćuje naknadu dok se radna sposobnost ne uspostavi ili dok nadležni organ ne donese pravosnažnu odluku o invalidnosti. Zakon predviđa izuzetak za stečajni postupak.
| Razlog odsustva | Osnovno pravilo prema federalnom zakonu | Šta računovodstvo provjerava |
|---|---|---|
| Bolest, povreda, liječenje ili ispitivanje iz člana 42 | Poslodavac isplaćuje prvih 42 dana na svoj teret | Razlog odsustva, trajanje, opći akt poslodavca i osnovicu |
| Izolacija, pratnja bolesnika ili njega člana porodice | Na teret kantonalnog zavoda od prvog dana, uz obračun i isplatu kod poslodavca | Lokalni pravilnik, dokumentaciju i zahtjev za povrat |
| Povreda na radu ili profesionalna bolest | Poseban režim na teret poslodavca | Dokaz o osnovu, evidenciju i postupak za konkretnu situaciju |
Tabela je namjerno sažeta. Ona nije zamjena za pregled člana 42 i provedbenog akta nadležnog kantonalnog zavoda. Pogrešna klasifikacija odsustva može promijeniti i teret naknade i dokumentaciju koju poslodavac mora prikupiti.
Kako se obračunava naknada plaće za vrijeme bolovanja
Za obračun je polazna osnova plaća isplaćena zaposleniku za mjesec prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj za naknadu. Ako zaposlenik u tom mjesecu nije ostvario plaću, zakon upućuje na prosječnu plaću na nivou kantona za odgovarajući mjesec. Kod dužeg neprekidnog korištenja naknade zakon uređuje usklađivanje osnovice pod propisanim uvjetima.
Federalni zakon propisuje da naknada plaće ne može biti niža od 80 posto osnovice. Ne može biti niža ni od iznosa minimalne plaće važeće za mjesec za koji se naknada utvrđuje. Za povredu na radu, profesionalnu bolest te bolest i komplikacije prouzrokovane trudnoćom i porođajem zakon propisuje 100 posto osnovice. Isti procenat propisuje za transplantaciju živog tkiva i organa u korist druge osobe. Upravni odbor kantonalnog zavoda utvrđuje visinu i najviši iznos naknade na teret tog zavoda. Poslodavac općim aktom utvrđuje visinu naknade za prva 42 dana iz člana 56.
Zbog toga se tačan iznos ne dobija jednostavnim množenjem broja dana s nečijim primjerom s interneta. Računovodstvo treba provjeriti:
- datum početka i završetka bolovanja;
- pravni osnov odsustva;
- osnovicu prema zakonu;
- primjenjivi opći akt poslodavca, kolektivni ugovor ako postoji i propis kantonalnog zavoda;
- aktuelne porezne upute za obračun i prijavu.
Zaposlenik ima pravo tražiti objašnjenje obračuna od poslodavca. Zakon predviđa prigovor nadležnom organu kantonalnog zavoda ako pravno ili fizičko lice ne utvrdi naknadu na način, u visini ili u rokovima određenim propisima. Ako radnik traži pismeno rješenje o pravu na naknadu, poslodavac i kantonalni zavod dužni su ga izdati prema članu 59 Zakona o zdravstvenom osiguranju.
Obaveze radnika tokom bolovanja
Radnik ne mora sam obračunavati naknadu, ali nekoliko urednih koraka smanjuje mogućnost greške:
- Javite se izabranom doktoru kada postoji zdravstveni razlog za privremenu spriječenost za rad i slijedite njegovu službenu uputu.
- Obavijestite poslodavca o odsustvu onim putem koji propisuje interni pravilnik ili ugovor o radu. Ugovor o radu može sadržati pravila o obavještavanju i dokumentaciji.
- Provjerite da je period odsustva evidentiran onako kako nalaže lokalna zdravstvena procedura.
- Kada dobijete obračun plaće, uporedite dane odsustva s evidentiranim periodom i tražite obrazloženje ako nešto ne odgovara.
Bolovanje se ne dogovara privatno između radnika i poslodavca. Nadležni doktor utvrđuje zdravstveni osnov, a firma vodi isplatu kroz propisanu administrativnu proceduru. Poruka kolegi ili rukovodiocu ne zamjenjuje službenu evidenciju.
Obaveze poslodavca i računovodstva
Poslodavac treba imati kratku internu proceduru koju svi zaposlenici mogu razumjeti. Ona određuje koga radnik obavještava, kako firma evidentira odsustvo, ko provjerava dokumentaciju i ko komunicira s kantonalnim zavodom kada traži povrat naknade. Ne treba propisivati medicinske detalje koji nisu potrebni za te poslovne radnje.
Za obračun je važno da kadrovska služba i računovodstvo koriste isti podatak o periodu i osnovu odsustva. Računovođa zatim primjenjuje propisanu osnovicu, opći akt poslodavca i relevantni kantonalni propis. Računovođa obrađuje dokumentirane podatke, a rukovodilac ne mijenja administrativni status bolovanja.
Kada poslodavac traži povrat sredstava, prvo prati objavljeni postupak svog kantonalnog zavoda. Taj zavod propisuje način ostvarivanja prava. Federalni informacijski sistem bilježi refundacije naknada za bolovanje, ali operativni obrazac, prilozi i kanal predaje nisu isti za svaki kanton. Poslodavac porezne stavke i prijave usklađuje s aktuelnim uputama Porezne uprave FBiH, a ne s obračunom iz ranijeg mjeseca.
Kada treba provjeriti lokalni propis
Federalni zakon daje okvir, ali ne rješava svaku operativnu pojedinost. Prije isplate ili podnošenja zahtjeva provjerite:
- stranicu kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja prema mjestu nadležnosti zaposlenika;
- opći akt poslodavca i kolektivni ugovor, ako se primjenjuje;
- aktuelne upute Porezne uprave FBiH za plaće, doprinose i prijave;
- uputu zdravstvene ustanove o evidenciji bolovanja i doznakama.
Ovu provjeru posebno uradite kada bolovanje prelazi iz jednog obračunskog perioda u drugi ili kada se traži refundacija. Uradite je i kod povrede na radu, profesionalne bolesti, trudnoće, njege člana porodice ili spora oko obračuna. Plaća i trošak nisu samo broj na listiću. Kod bolovanja iza tog broja stoje pravni osnov, evidencija odsustva i podaci koje treba moći provjeriti.
Za poslovno planiranje pratite promjene koje utiču na trošak rada, poput pravila o doprinosima i minimalnoj plaći. Povezana je i tema refundacije doprinosa za poslodavce u FBiH, ali takve mjere ne određuju obračun naknade za bolovanje.
Najčešća pitanja
Da li je svako bolovanje plaćeno istim procentom?
Nije. Federalni zakon propisuje minimum i posebne slučajeve, ali visina naknade za određene situacije zavisi i od općeg akta poslodavca ili akta kantonalnog zavoda. Prije obračuna provjerite razlog odsustva i propis koji se na njega odnosi.
Da li poslodavac uvijek plaća prvih 42 dana?
Ne za svaki osnov odsustva. Pravilo od prvih 42 dana odnosi se na slučajeve iz člana 42 tačke 1 i 2 Zakona o zdravstvenom osiguranju. Za druge zakonske osnove vrijede druga pravila.
Mora li radnik sam nositi doznake poslodavcu?
Način evidencije i dostave provjerava se lokalno. Zakon propisuje obavještavanje, ali stvarni kanal razmjene može zavisiti od kantonalnog sistema, zdravstvene ustanove i interne procedure poslodavca. Radnik zato treba provjeriti uputu izabranog doktora i svog poslodavca.
Šta ako je obračun naknade pogrešan?
Najprije od računovodstva zatražite pisano objašnjenje perioda, osnova i primijenjenih pravila. Ako problem ostane, obratite se nadležnom kantonalnom zavodu zdravstvenog osiguranja. Zakon predviđa prigovor kada naknada nije utvrđena prema propisima.
Bolovanje u FBiH je jednostavnije voditi kada se ne miješaju medicinska odluka, evidencija odsustva i obračun plaće. Radnik provjerava svoju evidenciju i isplatu. Poslodavac provjerava osnov, akt koji se primjenjuje i proceduru kantonalnog zavoda. Tako obje strane imaju dokumente i obračun koji se mogu objasniti.