Kada u FBiH čujete iznos plate, prvo treba provjeriti govori li se o neto ili bruto iznosu. Razlika nije sitnica. Neto plata je iznos koji radnik prima nakon obustava, a bruto plata je osnovica iz koje se obračunavaju doprinosi iz plate, porez na dohodak i neto plata. Poslodavac ima i doprinose na osnovicu, pa trošak poslodavca može biti veći od ugovorene bruto plate.
Na ovoj stranici nema ugrađenog interaktivnog kalkulatora. Umjesto toga, dobit ćete postupak koji bi takav kalkulator morao primijeniti za redovan radni odnos u Federaciji BiH. Na kraju provjerite obračunsku listu koju ste dobili od poslodavca. Ona mora pokazati stvarne stavke isplate.
Ovaj vodič vrijedi za FBiH, ne za Republiku Srpsku ni Brčko Distrikt. Propisi o doprinosima, porezu i obrascima nisu isti na svim teritorijama BiH. Ako radnik radi na području drugog entiteta, ako je poslodavac nerezident ili ako isplata uključuje posebne naknade, računovodstvo treba provjeriti konkretan slučaj prije obračuna.
Što ulazi u obračun plate u FBiH
Za redovnu platu najprije odredite bruto osnovicu. Pravilnik Porezne uprave FBiH opisuje je kao iznos koji obuhvaća doprinose iz plate, porez na dohodak i neto platu. Iz bruto iznosa računaju se doprinosi koje snosi radnik. Nakon njih se utvrđuje porezna osnovica i obračunava porez na dohodak. Ono što ostane je neto plata.
Kod standardnog obračuna za zaposlenika doprinosi iz plate iznose ukupno 31 posto bruto plate:
- 17 posto za penzijsko i invalidsko osiguranje
- 12,5 posto za osnovno zdravstveno osiguranje
- 1,5 posto za osiguranje od nezaposlenosti
Porez na dohodak obračunava se po stopi od 10 posto na poreznu osnovicu. Za radnika koji ima važeću poreznu karticu, osnovica se umanjuje za lični odbitak. Zakon o porezu na dohodak propisuje osnovni godišnji lični odbitak od 3.600 KM, odnosno 300 KM za puni mjesec. Dodatni odbici ovise o podacima koje radnik zakonito koristi na poreznoj kartici.
Na istu bruto osnovicu poslodavac obračunava doprinose na osnovicu. U trenutku provjere propisane stope iznose ukupno 5 posto: 2,5 posto za PIO, 2 posto za zdravstveno osiguranje i 0,5 posto za osiguranje od nezaposlenosti. Te stavke ne smanjuju radnikov neto iznos, ali ulaze u trošak poslodavca.
Ako želite razumjeti osnovne pojmove, na portalu postoji i kratko objašnjenje šta je plata. Za širi kontekst poslovnih pojmova možete otvoriti Poslovni leksikon.
Formula za izračun iz bruto plate
Za tipičan obračun pune mjesečne plate, bez posebnih oporezivih primanja i bez prisilnih obustava, račun ide ovim redom:
- Doprinosi iz plate = bruto plata x 31 posto.
- Iznos nakon doprinosa = bruto plata minus doprinosi iz plate.
- Porezna osnovica = iznos nakon doprinosa minus lični odbitak s porezne kartice. Ako je rezultat manji od nule, porezna osnovica je nula.
- Porez na dohodak = porezna osnovica x 10 posto.
- Neto plata = bruto plata minus doprinosi iz plate minus porez na dohodak.
- Doprinosi na osnovicu = bruto plata x 5 posto.
- Osnovni trošak poslodavca = bruto plata plus doprinosi na osnovicu.
Ovo je obračunski kostur, a ne zamjena za platnu listu. Prekovremeni i noćni rad te rad praznikom mijenjaju osnovicu. Naknada za bolovanje, porodiljsko odsustvo, neoporezive naknade, izvršne obustave i posebni propisi mogu promijeniti pojedine stavke obračuna. Pravilnik izričito navodi da se osnovica uvećava za pripadajuća uvećanja plate, primjerice za prekovremeni ili noćni rad.
Primjer: bruto plata 2.000 KM
Sljedeći primjer služi samo da pokaže redoslijed računa. Pretpostavlja redovan radni odnos u FBiH, bruto platu od 2.000 KM, osnovni lični odbitak od 300 KM i nema drugih oporezivih ili neoporezivih primanja.
| Stavka | Račun | Iznos |
|---|---|---|
| Bruto plata | ugovoreni bruto iznos | 2.000 KM |
| PIO iz plate | 2.000 x 17% | 340 KM |
| Zdravstveno iz plate | 2.000 x 12,5% | 250 KM |
| Nezaposlenost iz plate | 2.000 x 1,5% | 30 KM |
| Ukupni doprinosi iz plate | 340 + 250 + 30 | 620 KM |
| Iznos nakon doprinosa | 2.000 – 620 | 1.380 KM |
| Lični odbitak | važeća porezna kartica | 300 KM |
| Porezna osnovica | 1.380 – 300 | 1.080 KM |
| Porez na dohodak | 1.080 x 10% | 108 KM |
| Neto plata | 2.000 – 620 – 108 | 1.272 KM |
Poslodavac na istu bruto platu obračunava još 100 KM doprinosa na osnovicu: 50 KM PIO, 40 KM zdravstvenog osiguranja i 10 KM osiguranja od nezaposlenosti. Prema tome, osnovni trošak poslodavca u ovom primjeru iznosi 2.100 KM. To nije konačan trošak u svakoj situaciji, jer ga mogu promijeniti druge zakonske obaveze ili ugovorene naknade.
Bez važeće porezne kartice nema umanjenja od 300 KM u ovom mjesečnom primjeru. Tada bi porezna osnovica bila 1.380 KM, porez 138 KM, a neto plata 1.242 KM. Zbog toga radnik treba provjeriti jesu li podaci o poreznoj kartici pravilno evidentirani prije obračuna.
Kako iz neto plate procijeniti bruto platu
Poslodavci i kandidati često pregovaraju o neto plati. Za povratni račun treba znati koristi li radnik lični odbitak. Kod osnovnog odbitka od 300 KM i redovnog obračuna može se upotrijebiti ova formula:
Bruto plata = ((neto plata – lični odbitak) / 0,90 + lični odbitak) / 0,69
Formula proizlazi iz 31 posto doprinosa iz plate i poreza na dohodak od 10 posto. Ipak, ne koristite je za slučajeve s dodatnim primanjima, višestrukim odbicima, kraćim radnim vremenom ili posebnom vrstom naknade. Tada se račun mora prilagoditi stvarnoj obračunskoj listi i propisu koji uređuje konkretno primanje.
Ako je ugovorena neto plata 1.000 KM, a radnik koristi osnovni lični odbitak od 300 KM, formula daje bruto od približno 1.561 KM. Doprinosi na osnovicu potom se računaju na utvrđeni bruto iznos. Zbog zaokruživanja na platnoj listi može se pojaviti mala razlika u feningama.
Bruto plata, bruto trošak i neto plata nisu isto
U oglasima i pregovorima najviše zabune nastaje kada riječ “plata” stoji bez oznake. Zato tražite da poslodavac jasno navede o kojem je iznosu riječ.
- Neto plata je iznos nakon doprinosa iz plate i poreza na dohodak.
- Bruto plata je obračunska osnovica koja sadrži neto platu, doprinose iz plate i porez.
- Trošak poslodavca uključuje bruto platu i doprinose na osnovicu. Ne mora obuhvatiti svaku dodatnu naknadu ili pogodnost.
Razlika je posebno važna kada se raspravlja o najnižoj plati ili rasterećenju doprinosa. Za kontekst možete pročitati vijest o smanjenju doprinosa i rastu plata u FBiH i tekst o kontrolama u vezi s povećanjem minimalne plate. Ti tekstovi nisu obračunska uputa. Za konkretnu isplatu prednost imaju važeći propisi i obračunska dokumentacija.
Šta provjeriti na obračunskoj listi
Poslodavac obračunava platu mjesečno, u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Zakon o radu FBiH propisuje da radnik pri isplati dobije pisani obračun plate. Ako plata nije isplaćena u roku ili nije isplaćena u cijelosti, poslodavac mora radniku uručiti obračun dugovane plate, a taj obračun ima značaj izvršne isprave.
Na obračunskoj listi provjerite:
- period za koji je plata obračunata
- bruto osnovicu i osnov plaćanja
- svaki doprinos iz plate
- korišteni lični odbitak
- porez na dohodak
- neto iznos za isplatu
- eventualne obustave ili posebne naknade
Ako brojke ne odgovaraju ugovorenoj plati, ne uspoređujte samo zadnji iznos. Krenite od bruto osnovice, zatim provjerite doprinose, odbitak i porez. Kod uvećane plate zbog noćnog rada ili rada praznikom provjerite zasebne stavke. Aktuelne rasprave o rasponu primanja u Federaciji možete pratiti i kroz pregled razlika u platama u FBiH, ali statistika ne zamjenjuje pojedinačni obračun.
Najčešće greške pri računanju
Najčešća greška je da se 10 posto poreza računa direktno na bruto platu. Kod redovne plate najprije se odbijaju doprinosi iz plate, a zatim se primjenjuje lični odbitak ako postoji pravo na njega. Tek tada se obračunava porez.
Druga greška je miješanje doprinosa iz plate i doprinosa na osnovicu. Prvi dio smanjuje neto platu. Drugi snosi poslodavac i utječe na njegov ukupni trošak. Treća greška je prenošenje kalkulatora ili stopa iz RS-a, Brčko Distrikta, Hrvatske ili Srbije na obračun u FBiH.
Nemojte koristiti stare tabele bez datuma. Porezni propisi, odluke o najnižoj plati i vrste neoporezivih primanja mogu se promijeniti. Kada računate stvarnu isplatu, provjerite datum primjene propisa, status porezne kartice i vrstu svakog primanja.
Pitanja koja čitatelji često postavljaju
Da li je bruto plata isto što i trošak poslodavca?
Nije. Bruto plata je osnovica za obračun. Poslodavac na nju obračunava i doprinose na osnovicu, pa je osnovni trošak poslodavca veći od bruto plate.
Kako porezna kartica utječe na neto platu?
Porezna kartica dokazuje pravo na lični odbitak. U standardnom slučaju osnovni mjesečni odbitak smanjuje poreznu osnovicu za 300 KM. Ako kartica nije važeća ili nije evidentirana, porez se može obračunati bez tog mjesečnog umanjenja.
Mogu li izračunati platu samo prema iznosu na ugovoru?
Možete napraviti procjenu ako ugovor jasno navodi bruto ili neto iznos i ako znate koristite li lični odbitak. Za konačan obračun trebaju podaci o radnom vremenu, uvećanjima, vrstama naknada i eventualnim obustavama.
Važi li ovaj obračun za RS i Brčko Distrikt?
Ne. Ovaj tekst obrađuje redovan obračun plate u FBiH. Za RS i Brčko Distrikt provjerite njihove propise i obračunsku praksu.
Službeni izvori i datum provjere
Propisi i stope u ovom članku provjereni su 12. 8. 2026. godine. Za pojedinačnu isplatu prednost ima važeći propis na dan obračuna i dokumentacija poslodavca.