Na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu protekle sedmice održana je Smartwater ljetna škola pod nazivom Pametne tehnologije i najbolje prakse (tehničke i praktične) za održivo i ekološki efikasno upravljanje vodom u poljoprivredi.
Svijest
Kako je za Oslobođenje kazao doc. dr. Sabrija Čadro sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta, škola je održana u sklopu Smartwater projekta koji traje tri godine, a sada je na sredini svog trajanja.
– Riječ je o drugoj ljetnoj školi, voditelj projekta je Univerzitet u Banjoj Luci sa Poljoprivrednim fakultetom iz Banje Luke, a partneri uz Poljoprivredno-prehrambeni fakultet iz Sarajeva dolaze iz Italije, Španije i Portugala, jer je riječ o međunarodnom projektu, kazao nam je Čadro.
—
—
Oblast upravljanja vodama, prema njegovim riječima, i nije previše atraktivna, ali uzimajući u obzir trenutnu situaciju u svijetu, ove godine je bila velika zainteresovanost za samu Ljetnu školu.
– Imali smo 40 polaznika, što je i nas iznenadilo, jer je to oblast koja i ne privlači puno pažnje. Međutim, očito je da se kod ljudi sve više budi svijest kad su u pitanju proizvodnja hrane i značaj vode u tom procesu, te mnogi žele da vide koji su to najbolji načini da se cijeli proces unaprijedi, kazao je Čadro.
—
—
Dodao je kako se ljudi svakodnevno susreću sa sve više izazova, počev od klimatskih promjena do kriza koje pogađaju sve sektore.
– Sve klimatske promjene prvo pogađaju baš poljoprivredu, pa je vjerovatno i to jedan od razloga što je ljetna škola ove godine postala zanimljiva. Uz 40 polaznika u školi su učestvovali predavači sa fakulteta iz Sarajeva i Banje Luke, kao i iz evropskih zemalja partnera, poručio je Čadro.
Ljetna škola je kombinovala predavanja i radionice sa terenskom nastavom.
– U prva dva dana škole održana su predavanja koja se tiču prakse, odnosno softwera ili hardvera koji se mogu koristiti u upravljanju vodama, tj. sve ono što se smatra pametnom poljoprivrednom, o tome je bilo riječi na predavanju pod nazivom Spajanje pametnih tehnologija i najbolje prakse u upravljanju poljoprivrednim vodama. Također, naši partneri iz Italije i Španije prenijeli su nam svoja iskustva, te prezentovali tehnologije koje bi se eventualno mogle primjenjivati i kod nas, kazao je Čadro.
—
—
Snimanje voćnjaka
Kako bi ljetna škola bila što zanimljivija i primamljivija, organizatori su se odlučili i na terensku nastavu.
– Posjetili smo farmera Hazima Arnauta, koji je vlasnik farme Eko Arhaz u Ilijašu, a bavi se proizvodnjom i preradom zdrave hrane. Tu smo napravili tzv. daljinsko osmatranje područja, te smo korištenjem bespilotne letjelice snimili voćnjake, a u snimanju su se uspješno okušali i polaznici. Bespilotne letjelice su tehnologija koja je zaživjela u svim oblastima, a dosta ljudi ne zna da se dronovi u svijetu najviše koriste u poljoprivredi, i to čak 80 posto. Nakon snimanja terena, drugi dan smo te snimke zajednički obradili i analizirali trenutne usjeve sa farme, kako bismo vidjeli kakva je situacija na terenu i praktično pokazali kako se sve mogu koristiti pametne tehnologije u poljoprivredi, kazao je Čadro.