Piše: Dragan Bradvica
Inflacija u Bosni i Hercegovini poremetila je ionako krhku bh. ekonomiju. Možda i veći problem od samog povećanja cijena roba i usluga, a što je u siromaštvo odvuklo brojne naše sugrađane, jeste negativni redistributivni efekt, o kojem se u našoj zemlji malo govori.
Dugoročna inflacija dovodio do redistribucije rada i kapitala, a to dovodi do povećanja nejednakosti. Rad se obezvrjeđuje jer radeći neki posao više se ne može zaraditi za normalan život, cijene nekretnina idu u nebu što pak znači da mlada obitelj sebi ne može priuštiti stan, a samim time najčešće neće imati niti djecu, raste rentijerstvo, a ne proizvodnja…
Ukoliko znamo sve ovo onda tek možemo zamisliti što je inflacija uradila u našoj zemlji gdje je rekordna. Ukoliko je inflacija u Europskoj uniji 8,8 posto, a u BiH 16 posto onda je jasno što se sve događa u zemlji koja je i bez inflacije bila po kupovnoj moći druga najsiromašnija u Europi. Istina jeste kako inflacija usporava ali vidi li se napokon svjetlo na kraju mračnog tunela?
Što nam slijedi?
Naime, kriza troškova života počela je s cijenama energije, a sada se proširila na sve sektore i utječe na cijelu Europu i šire, objavio je Euronews.
Problem ima puno komponenti, ali ona koja najviše zabrinjava političke vođe i najviše utječe na kućanstva je poskupljenje hrane.
Cijene plina u Europi pale su u veljači na najnižu razinu u gotovo 18 mjeseci, no cijene hrane nastavljaju rasti.
– Kada govorimo o cijenama energije u odnosu na cijene hrane, postoji utjecaj ‘zaostajanja’ koji moramo uzeti u obzir, objašnjava Rick De Oliveira, energetski analitičar iz TELF AG-a.
– Ove niže cijene energije koje sada imamo moraju se pretvoriti u niže troškove proizvodnje hrane kako bismo vidjeli cijenu (razliku). Primjerice, cijene koje danas vidimo u supermarketima odražavaju cijene energije prije šest mjeseci, kad je hrana proizvedena. Stoga vjerujemo da ćemo vidjeti pad cijena hrane tek za otprilike šest mjeseci ako se cijene energije stabiliziraju, dodao je.
Cijene hrane u EU u siječnju su u prosjeku porasle za 18,4 posto u usporedbi s godinom prije. Mađarska je postala ‘šampion’ poskupljenja hrane (48,2 posto), a slijede je Litva (32 posto) i Slovačka (28,6 posto). Najmanji rast cijena hrane zabilježen je u Švicarskoj (5,8 posto) i Cipru (10,3 posto).
– Mislimo da će se povjerenje potrošača definitivno poboljšati prema kraju 2023., ali će trebati puno više vremena da se riješi kriza troškova života, prognozira De Oliveira.
Utjecaj krize troškova života najozbiljnija je prijetnja globalnoj zajednici, prema izvješću o rizicima Svjetskog ekonomskog foruma za 2023. godinu.
Rastom cijena hrane povećavaju se nesigurnost hrane i socijalne napetosti te se opterećuju proračuni vlada koje se bore sa sve većim računima za uvoz hrane i smanjenim kapacitetom za financiranje dodatne socijalne zaštite najugroženijima.
Problemu je pridonio rat u Ukrajini. Ruska invazija dovela je do rekordnog skoka cijena žitarica i drugih namirnica.
Kriza je dovela do uličnih prosvjeda i štrajkova u mnogim europskim zemljama, poput Ujedinjenog Kraljevstva, gdje se radnici javnog sektora spore s vladom oko plaća i radnih uvjeta.
Siromaštvo
Prema svemu sudeći našu zemlju čeka još jedna izuzetno teška ekonomska godina. Iako je hrana u kućnom proračunu EU čini 12 posto (u razvijenim državama zapada na hranu ude između sedam i deset posto kućnog proračuna), u zemljama kao naša to se penje i na 30 posto.
Ne treba onda biti nikakav ekonomski stručnjak kako bi se zaključilo koliko cijene hrane ‘udaraju’ na bh. domaćinska i koliko ih je otjeralo u siromaštvo.
Posljednji podaci UN-a ukazuju na to kako je siromašno svako šesto bh. domaćinstvo, a 15 posto stanovništva je apsolutno siromašno. Nažalost, stvari će se kretati na gore pa će i ono malo srednjeg sloja stanovništva samo kliziti prema siromaštvu.
The post Slijedi li nam napokon pad cijena hrane? appeared first on Dnevni.ba.