Tajnici škola često ostaju u sjeni, iako bez njih škola ne bi mogla normalno raditi. Plaća tajnika škole u Hrvatskoj određuje se koeficijentom radnog mjesta i osnovicom za obračun, a od 2024. do 2026. doživjela je nekoliko povećanja koja su promijenila neto iznos koji tajnici svaki mjesec primaju.
Za mjesto Tajnika školske ustanove I. koeficijent je 2,01. Taj broj pomnožiš s važećom osnovicom i dobiješ bruto plaću.
Od travnja 2026. osnovna neto plaća s dvadeset godina radnog staža u Zagrebu iznosi 1.520,40 eura. Početnik bez staža na istom mjestu ima 1.394,73 eura.
Iznosi nisu fiksni, ovise o nekoliko faktora poput grada, broja djece i ukupnog staža. Za razliku od nastavnika čiji koeficijenti dosta variraju, tajnik škole ima jasno određen koeficijent koji svi koriste.
Koliko iznosi plata i kako se obračunava
Plaću tajnika škole izračunavaš na isti način kao i za ostale zaposlenike u javnim službama. Bruto plaću dobiješ kad koeficijent radnog mjesta (2,01) pomnožiš s osnovicom.
Od travnja 2026. osnovica za obračun plaće iznosi 1.015,00 eura. Kad to pomnožiš s koeficijentom, dobiješ bruto plaću od 2.244,17 eura. Godišnja bruto plaća tako iznosi 26.930,04 eura.
Troškovi poslodavca godišnje dosežu 2.614,46 eura s istim parametrima.
Radni staž odmah utječe na visinu bruto plaće. Za svaku godinu radnog staža bruto iznos raste za 0,5 posto.
Tajnik s nula godina staža u Zagrebu prima neto 1.394,73 eura. S deset godina staža penje se na 1.457,57 eura, a s dvadeset godina na 1.520,40 eura.
Pred mirovinu, s četrdeset godina staža, neto iznos iznosi 1.646,08 eura. Rast nije ogroman, ali je predvidljiv.
Tajnik u Bjelovaru s deset godina staža prima 1.513,26 eura, što je više nego kolega u Zagrebu s istim stažem. Bjelovar ima niže porezne stope (18 i 25 posto).
Broj djece također utječe na neto iznos. Svako dijete povećava osobni odbitak, pa porezna osnovica i porez padaju.
Od 1. siječnja 2025. osobni odbitak iznosi 600,00 eura.
Porezne stope se razlikuju po gradovima. Zagreb koristi 23 i 33 posto, Split 21,5 i 32 posto, Rijeka i Osijek 20 i 25, odnosno 30 posto.
Niža stopa vrijedi za osnovicu do 5.000 eura mjesečno, viša iznad toga. Tajnik u Bjelovaru, zbog najnižih poreznih stopa, prima najviši neto bez obzira na grad. Zagreb je obično najniže rangiran zbog visokih poreza.
Povijest promjena plaće pokazuje kako je plaća rasla u nekoliko faza. U veljači 2024. neto iznos s dvadeset godina staža u Zagrebu bio je 1.418,83 eura, uz osnovicu od 947,18 eura.
U siječnju 2025. povećali su osobni odbitak i neto je porastao na 1.428,03 eura. U veljači 2025. osnovica je skočila na 975,60 eura, a neto je bio 1.466,74 eura.
U rujnu 2025. nova osnovica od 1.004,87 eura donijela je neto od 1.506,61 eura. Zadnje povećanje od travnja 2026., s osnovicom od 1.015,00 eura, podiglo je neto na 1.520,40 eura.
Gdje je ovo radno mjesto u odnosu na druga u školi
Tajnik školske ustanove I. nalazi se na 37. mjestu od 49 posebnih radnih mjesta u obrazovanju, gledano po visini plaće. To ih stavlja u donji dio plaćne ljestvice unutar škole, ispod većine nastavnih zvanja.
Nastavnici, ovisno o zvanju, mogu imati znatno veće plaće. Učitelj mentor prosječne starosti od 49 godina za studeni 2024. primio je 1.699,00 eura.
Medijalna plaća u toj kategoriji bila je 1.742 eura. Učitelji savjetnici, s prosječnom dobi od 53 godine, imaju plaću od 1.932 eura.
Učitelji izvrsni savjetnici zarađuju još više.
Koeficijent Tajnika školske ustanove I. je 2,01, što je više od generičkog radnog mjesta tajnika izvan školstva. Vlada je u prosincu 2019. to odlučila jer je procijenila da su poslovi školskog tajnika složeniji.
Koeficijent tajnika školske ustanove II. vrste, koji traži višu stručnu spremu, niži je i iznosio je 1,77. Sindikati su tražili da ga dignu na 1,91.
Razlika između tih koeficijenata bila je predmet spora pred Ustavnim sudom. Sud je 23. veljače 2021. odlučio da neće pokretati postupak za ocjenu suglasnosti.
Prosječna plaća i medijalna plaća zapravo govore različite stvari o prihodima zaposlenih u školi. Prosječnu plaću izračunaš tako da ukupni iznos svih plaća podijeliš s brojem zaposlenih, ali ona je osjetljiva na ekstremne iznose.
Medijalna plaća dijeli grupu na pola: pola ljudi ima više, pola manje. Kad je medijalna plaća viša od prosjeka, to znači da nekoliko zaposlenika s niskim plaćama spušta prosjek.
Kod učitelja mentora, medijalna plaća od 1.742 eura viša je od prosječne od 1.699 eura.
Podaci o plaćama u obrazovanju najčešće prikazuju iznose za određeni profil: određenu dob, zvanje i godine staža. Takvi podaci ne prikazuju uvijek situaciju početnika ili nekoga bez naprednog zvanja.
Tajnik školske ustanove ne napreduje kroz zvanja kao nastavnici. Jedini način da dođe do veće plaće je dulji staž, povećanje osnovice ili promjena koeficijenta.
Nastavnici mogu napredovati u mentorstvo, savjetništvo ili izvrsno savjetništvo, što im donosi veći koeficijent i osjetno višu plaću od one koje tajnik može ikad dosegnuti.
Šta je promijenio novi sistem plata
Novi Zakon o plaćama u javnim službama u Hrvatskoj donio je dosta promjena u načinu obračuna i visini koeficijenata za mnoga radna mjesta u obrazovanju.
Tajnici škola, kao i njihove strukovne udruge, pratili su te promjene s posebnom pažnjom. Reforma je otvorila prilike, ali i pokrenula nova pitanja o tome koliko se njihov rad zaista cijeni.
Promjene su dolazile postepeno, kroz nekoliko faza od 2024. do 2026. godine. Svaka faza donijela je povećanje osnovice, pa su i neto plaće rasle.
U veljači 2024. država je postavila osnovicu na 947,18 eura. To je postala nova polazna tačka za obračun tajničkih plaća.
Do travnja 2026. osnovica se popela na 1.015,00 eura. Taj rast znači povećanje od oko 7,1 posto kroz nešto više od dvije godine.
Reforma je promijenila i osobni odbitak. Od siječnja 2025. on iznosi 600,00 eura, što je odmah utjecalo na neto iznos, čak i bez promjene koeficijenta ili bruto plaće.
Sindikati u obrazovanju, uključujući one koji zastupaju tajnike i voditelje računovodstva, pratili su svaku fazu. Često su naglašavali razliku između nominalnog rasta i stvarnog povećanja kupovne moći.
Rast plaća nije bio jednak za sve. Nastavno osoblje u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole dobilo je povećanje od 20 do 25 posto, ovisno o angažmanu.
To je daleko više nego što su u istom razdoblju dobili tajnici. Tajnici i računovođe u tim školama osjećali su da ih reforma nije adekvatno nagradila za dodatni posao.
Ovaj jaz između nastavnog i nenastavnog osoblja i dalje izaziva rasprave o pravednosti novog sustava plaća.
Pitanje pravednosti koeficijenata već godinama izaziva neslaganja. Sindikati školstva i znanosti predlagali su da se koeficijent za Tajnika školske ustanove II. povisi na 1,91, a za Voditelja računovodstva u školi II. na još viši iznos.
Tvrde da sadašnji koeficijenti ne odražavaju stvarnu složenost tih poslova. Analitička procjena radnih mjesta, koja bi trebala pomoći u određivanju koeficijenta, često izaziva nesporazume.
Primjena te metodologije u školama dovela je do različitih rezultata za nastavno i nenastavno osoblje. Institut koji ocjenjuje radna mjesta u javnom sektoru koristi metodologiju koja tajnicima često ne priznaje sav posao koji obavljaju.
Posebno je to vidljivo u školama s puno učenika i složenom administracijom.