Otkrivamo tajne usješnih biznisa!

    Odgovor EU-a na američki Zakon o smanjenju inflacije

    Zakon o smanjenju inflacije (IRA) Sjedinjene Američke Države donijele su u nastojanju da se smanje emisije stakleničkih plinova, javni deficit i inflacija. Dužnosnici Evropske unije isprva su to pozdravili kao korak u pravom smjeru prema ublažavanju klimatskih promjena, ali tada su previdjeli protekcionističke aspekte zakona, navodi se u zajedničkom tekstu novinskih agencija dpa, EFE, HINA i STA.

    Šefovi država i vlada Evropske unije pozvali su Evropsku komisija na posljednjem ovogodišnjem samitu da predloži mjere za poboljšanje ulaganja u borbu protiv klimatskih promjena i konkurentnosti evropske industrije do početka 2023. godine kao odgovor na IRA zakon koji čelnici vlada smatraju diskriminirajućim prema evropskim kompanijama.

    U Evropskoj uniji su se oglasila zvona za uzbunu nakon što je shvaćeno da IRA zakon, usvojen u augustu ove godine, uključuje ogromne porezne olakšice i subvencije u iznosu od 367 milijardi američkih dolara za poticanje američke domaće proizvodnje, između ostalog, električnih vozila i solarnih panela.

    EU te subvencije smatra suprotnima pravednoj konkurenciji jer bi većina proizvođača električnih vozila svoju proizvodnju mogla preseliti u SAD. Danas se više od 25 posto električnih automobila proizvodi u Evropi, dok se samo oko 10 posto proizvodi u SAD-u.

    Američko zakonodavstvo predviđa porezne olakšice od 7.500 dolara po vozilu za američke potrošače koji kupuju električne automobile, pod uvjetom da ispunjavaju dva uvjeta: jedan je da je najmanje 40 posto sirovina koje se koriste u električnoj bateriji izvađeno u SAD-u ili u zemlji s kojim SAD ima trgovinski sporazum. EU i SAD glavni su trgovinski partneri, ali nemaju takav dogovor. Do 2026. godine prag za porezne olakšice će se podići na 80 posto sirovina.

      Bingo nastavlja sa investicijama na području Kalesije, otvorili 224. poslovnicu

    Drugi uvjet je da je najmanje 50 posto komponenti baterije proizvedeno ili sastavljeno u SAD-u, Kanadi ili Meksiku, a do 2029. godine taj će prag biti podignut na 100 posto.

    IRA predviđa velikodušan program poticaja i za druga područja, poput novih poreznih olakšica za proces izdavanja i spremanja karbon dioksida i ulaganja u tehnologije zelene energije te ublažavanje emisija stakleničkih plinova. U tim je područjima Evropa trenutno vodeća na svjetskom tržištu.

    Nova industrijska politika EU-a bit će na dnevnom redu i 2023. godine

    – Moramo ponudi odgovor, našu evropsku IRA-u – kazala je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u Evropskom parlamentu prošle sedmice.

    Zajednička radna grupa Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država za rješavanje zabrinutosti EU-a u vezi s američkim programom subvencioniranja zelene tehnologije do sada nije uspjela. U međuvremenu su Njemačka i Francuska 20. decembra predstavile svoju strategiju kako odgovoriti tim izazovima.

    U skladu s tim, EU bi trebala biti fleksibilnija u uvođenju pravila o podrškama države za ulaganja u zeleni sektor, po uzoru na američki model, te prepoloviti vrijeme odobrenja za te odluke. Njemački ministar ekonomije Robert Habeck i francuski ministar finansija Bruno Le Maire također su se zalagali da SAD ponudi porezne olakšice i za evropske kompanije kako su planirane za američke kompanije.

    Osim što su predložile izmjene pravila o javnom ulaganju u bloku, Njemačka i Francuska također su predložile buduće konsultacije između SAD-a i EU-a o podršci vlade dodijeljenoj industriji. Osnovni problem EU-a je što nemaju sve zemlje članice isti fiskalni kapacitet za subvencioniranje proizvodnje.

    To bi moglo dovesti do utrke u subvencijama – čak i unutar EU-a i rezultirati velikim distorzijama jedinstvenog tržišta, što bi ozbiljno ugrozilo blok.

      Pčelinji otrov iz Kozarca za američku farmaceutsku industriju

    U francusko-njemačkoj strategiji izostao je poziv Komisije da se uspostavi fond za cjelokupnu industrijsku bazu bloka koji bi se finansirao zajedničkim zaduživanjem EU-a. Pariz i Berlin žele iskoristiti neiskorištene resurse iz fonda EU-a za pomoć borbi protiv koronavirusa, sarađivati s Evropskom investicijskom bankom (EIB) i razviti tržišta kapitala bloka za više izvora finansiranja.

    Jedna od opcija je i novouspostavljeni Evropski fond za suverenitet za podršku EU inovacijskim i industrijskim programima. To otvara pitanja na koja treba odgovoriti – na primjer koliki bi taj fond trebao biti, kako bi se trebao finansirati i ko bi određivao što će se i kojim sredstvima subvencionirati.

    Španija podržava poduzimanje mjera EU protiv američkog zakona jer bi to moglo uticati na španska ulaganja i ima jasnu komponentu protekcionizma. Vladini izvori rekli su da se “ne protive” zajedničkom instrumentu finansiranja, ali su upozorili da je važno pitanje kako će se novac potrošiti.

    Na marginama nedavnog samita EU, slovenski premijer Robert Golob istaknuo je da “ovaj čin nije protiv Kine ili protiv Evrope, on je jednostavno pro-američki”. No, američki bi zakon uticao na slovenski izvoz unatoč maloj veličini zemlje.

    Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Slovenije Dejan Židan taj čin smatra poticajem za razmišljanje o tome čini li Evropska unija doista dovoljno za podršku vlastitoj industriji.

    Prema direktoru istraživanja i razvoja na Institutu za strateška rješenja (ISR) Juri Stojanu nepostojanje “jedinstvene evropske sheme i dopuštanje podrška države bilo bi loše jer Slovenija bi teško mogla pratiti pomoć koju veće države članice mogu ponuditi svojim kompanijama”.

      Društveno - odgovorno poslovanje za vrijeme pandemije

    Istraživač vjeruje da je s obzirom na odnos snaga u Capitolu, “nepojmljivo da bi administracija predsjednika SAD-a Joea Bidena usvojila amandmane na zakon. To ograničava vjerovatnost da će EU-u biti dodijeljena veća izuzeća”.

    Održavanje atraktivnosti Evrope

    Dok Washington i Brisel nastavljaju pregovarati o mogućim mjerama za ublažavanje uticaja na preduzeća u Evropskoj uniji i izbjegavanje trgovinskog rata, EU 27 vjeruje da su u svakom slučaju potrebne mjere za održavanje evropske konkurentnosti i atraktivnosti ulaganja te smanjenje njezine ovisnosti o trećim zemljama za osnovna snabdijevanja.

    U zaključcima odobrenim tokom nedavnog samita čelnici su naglasili važnost “ambiciozne evropske industrijske politike kako bi Evropa bila spremna za ekološku tranziciju i smanjila strateške ovisnosti u trenutnom globalnom kontekstu”. Cilj je, rekli su, bio “očuvati evropsku ekonomsku, industrijsku i tehnološku bazu” u vrijeme povećanja cijena energije i održati evropsku “globalnu konkurentnost”.

    Evropski odgovor na IRA-u mogao bi se oblikovati na vanrednom samitu čelnika članica Evropske unije 9. i 10. februara na kojem će osnovne teme biti migracije i globalna konkurentnost EU. Švedska, koja preuzima šestomjesečno predsjedanje Vijećem Evropske unije, istaknula je da će transatlantska saradnja biti jedan od ključnih prioriteta rada tokom njihovog predsjedavanja.

     

    (Fena)

    biznis.ba

    Koliko je koristan ovaj članak?

    Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

    Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

    Za sada nema glasova! Budite prvi koji će ocijeniti ovaj post.

    Kako vam se ovaj post učinio korisnim ...

    Pratite nas na društvenim mrežama!

    Žao nam je što vam ovaj post nije bio koristan!

    Poboljšajmo ovaj post!

    Recite nam kako možemo poboljšati ovaj post?

    Supported by TNT Grupacija
    Mirko Mirko
    Mirko Mirkohttps://poslovne.com
    Mirko je živa enciklopedija. Voli historiju, puno istražuje. Njegove zanimljivosti ostavljaju bez daha. Vrhunski je novinar i istražvač. Dugogodišnji je član TNT grupacije.
    Supported by TNT Grupacija spot_img

    DRUGI UPRAVO ČITAJU