back to top

Kako ćemo se grijati: Ljetni paket mjera za toplu zimu

Kako Ćemo Se Grijati: Ljetni Paket Mjera Za Toplu Zimu

Paketom mjera (hitnih, srednjoročnih i dugoročnih) Bosanskohercegovački komitet Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (CIGRE) vlastima i privredi želi pomoći da bezbolno prebrode probleme u snabdijevanju prirodnim gasom izazvane ratom u Ukrajini. Te mjere ukoliko se provedu, garantuju uredno snabdijevanje i grijanje ovim energentom u toku predstojeće jeseni i zime. Kreirane su nakon sveobuhvatne rasprave o ulozi i značaju prirodnog gasa, aktuelnom stanju i trendovima razvoja koju je ovaj komitet upriličio krajem prošlog mjeseca.

Nove investicije

Treba odmah donijeti i hitno primijeniti novu Uredbu o organizaciji i regulaciji gasne privrede, jer donesena 2007. nije u skladu sa direktivama Evropske unije, a malo je vremena da se donese dugo očekivani zakon o gasu u FBiH, sugeriše Edhem Bičakčić, predsjednik spomenutog komiteta, nakon što su ovih dana zaključci sa okruglog stola i njime propisane mjere dobili konačnu formu.

Prema njima, što prije bi trebalo pristupiti nabavci i skladištenju prirodnog gasa u državama u okruženju za potrebe vršnog opterećenja tokom zime (oko pet miliona kubnih metara) i dvomjesečne potrošnje u slučaju da Gasprom prekine isporuku prirodnog gasa. Jedna od mjera je da se što prije razmotri mogućnost dopreme tečnog prirodnog gasa (LNG) iz terminala na Krku te uradi projekat i stvore tehničke mogućnosti njegovog korištenja u gasnoj mreži Sarajeva i to prije nego što počne naredna sezona grijanja, čime bi se podmirile potrebe u periodu vršnog opterećenja. Za okruglim stolom je rečeno, a u mjerama potvrđeno, da je u BiH za potrebe industrije moguća upotreba komprimiranog prirodnog gasa koji se transportuje kamionima kapaciteta 5.000 do 8.000 kubnih metara i to prvenstveno u područjima gdje nije razvijena gasna distributivna mreža.

Trebalo bi konačno eliminisati nepotrebne administrativne barijere koje usporavaju razvoj lokalnih distributivnih gasnih mreža

Podsjećajući na zaključak koji se odnosi na sigurnost gasnog sistema, a shodno predloženim mjerama, predsjednik Bh. komiteta CIGRE kaže da je neophodno pojačati aktivnosti oko održavanja magistralnog gasovoda visokog pritiska Zvornik – Sarajevo – Zenica, ali i što prije staviti u funkciju magistralni gasovod Zenica – Travnik, te priključiti distributivni gasni sistem Bijeljine na magistralni gasovod, kaže Bičakčić.

Uz sve to, u narednih nekoliko mjeseci trebalo bi konačno eliminisati nepotrebne administrativne barijere koje usporavaju razvoj lokalnih distributivnih gasnih mreža.

– Srednjoročne mjere za period od jedne do četiri godine baziraju se na novim investicijama: izgradnji novih interkonekcija Zagvozd – Posušje – Novi Travnik na jugu te Bijeljina – Banja Luka – Novi Grad (RS) na istoku i Brod – Zenica na sjeveru. Važna investicija je i razvoj gasne distributivne mreže na području Zenice, Lašvanske doline, Kiseljaka i Pale – Jahorina. Treba preispitati mogućnost izgradnje vrelovoda Kakanj – Sarajevo za potrebe grijanja glavnog grada, ali i drugih gradova, čime bi se smanjilo korištenje prirodnog gasa kao uvoznog energenta u Kantonu Sarajevo, kazao je Bičakčić, predstavljajući prijedlog mjera proizašlih iz nekoliko stručnih referata u uvodu skupa te rasprave i auditorija okruglog stola od 90 učesnika u organizaciji BH K CIGRE.

Okruženje

U rečenom periodu definitivno treba donijeti zakon o gasu u BiH i istražiti mogućnost proizvodnje i upotrebe vodonika kao gasovitog goriva u varijanti smjese sa prirodnim gasom ili gorivo od stopostotnog vodonika.

– Ne bi se smjelo čekati da prođu godišnji odmori pa da se nešto od ovoga realizuje. U našem okruženju se na rješavanju problema sa transportom i korištenjem gasa ubrzano radi. Na to upućuje informacija iz susjedne Srbije koju nam je predočio predsjednik CIGREBiH. Srbija, naime, ima svoje skladište od 500 miliona kubika gasa i u Mađarskoj je zakupila kapacitet za čuvanje još 500 miliona kubika. Uz to, ima oko 15 posto vlastite proizvodnje ovog energenta, iz čega proizlazi da je već osigurala 50 posto godišnje potrošnje prirodnog gasa za narednu zimu. Ako im Gasprom obustavi isporuku, mogu bez problema izdržati zimu bez redukcije. Cijena skladištenja u Mađarskoj je 135 američkih dolara za 1.000 kubika gasa, kaže Bičakčić.

Sve ovo upućuje na potrebu da se vlasti u BiH i javna preduzeća najozbiljnije angažuju kako bi uradila nešto slično prethodnom primjeru. Neophodno je to i iz razloga da dođe do prekida isporuke ruskog gasa, jer ako se to dogodi, teško ćemo ga nabaviti i višestruko skuplje platiti.

www.oslobodjenje.ba

Supported by TNT Grupacija

DRUGI UPRAVO ČITAJU