U organizaciji Udruženja društava za osiguranje u FBiH sljedeće će sedmice biti održana konferencija Dani osiguranja u BiH 2022, koja će okupiti veliki broj stručnjaka iz oblasti osiguranja koji će razgovarati o najaktuelnijim temama od značaja za osiguravajuća društva. Ermin Čengić, generalni sekretar Udruženja društava za osiguranje FBiH, za Oslobođenje govori o samoj konferenciji, ali i izazovima te perspektivama osiguranja u regionu.
Šta je u fokusu konferencije Dani osiguranja u BiH 2022?
– Druga konferencija Dani osiguranja u BiH planirana je kao mjesto razmjene mišljenja u vezi sa nekoliko najaktuelnijih tema u osiguranju. Od prezentacije stanja na tržištu te perspektiva razvoja osiguranja, zatim novih ekonomskih kretanja i njihovog uticaja na osiguranje, promjena regulatornog okvira i aktuelnosti na tržištu osiguranja u EU, različitih aspekata primjene Zakona o obaveznom osiguranju u prometu FBiH te liberalizacije tržišta osiguranja AO, a poseban panel će razmotriti iz svih uglova specifičnosti odnosa banaka i osiguranja te perspektivu finansijskog tržišta BiH.
Izazovi
O digitalizaciji u osiguranju govorit će vodeći stručnjaci iz regiona, a nezaobilazno je da se pozabavimo i temom katastrofalnih rizika, poput zemljotresa i poplava te dilemama i nepoznanicama u kontekstu primjene IFRS 17 standarda na domaćem tržištu osiguranja. Konferenciju će zatvoriti panel-diskusija koja se odnosi na procese obrade odštetnih zahtjeva motornih vozila. Očekujemo učešće udruženja osiguravajućih društava iz BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Makedonije i Austrije.
Kako biste ocijenili stanje na tržištu osiguranja u našoj zemlji?
– Ako bismo stanje na našem tržištu stavili u kontekst odnosa sa tržištima osiguranja u zemljama EU, mogli bismo konstatovati da je prosjek premije po stanovniku mali, da dominira obavezno osiguranje automobila, što je karakteristika nerazvijenih tržišta i da je svijest stanovništva o važnosti osiguranja na niskom nivou. Međutim, sve te činjenice se mogu posmatrati i iz drugog ugla. Tržište osiguranja je proteklih godina uspješno prebrodilo brojne izazove, uključujući i pandemiju Covid-19 i dvije godine poslovanja u promijenjenim okolnostima koje su naštetile brojnim biznisima, ali ne i osiguranju. Prije nekoliko mjeseci Agencija za nadzor osiguranja FBiH konstatovala je da su društva za osiguranje iz Federacije BiH, i prije utvrđenog roka, uskladila svoje poslovanje sa odredbama Zakona o osiguranju u pogledu kapitalne adekvatnosti, čime su osigurane veća financijska stabilnost i sposobnost za izvršavanje ugovora iz osiguranja, što doprinosi jačanju i dodatnoj stabilizaciji tržišta osiguranja u FBiH. Rast tržišta je konstantan i omogućava pravovremeno i adekvatno rješavanje odštetnih zahtjeva osiguranika, što je osnovna funkcija ove djelatnosti.
Na koji način poboljšati i unaprijediti stanje na tržištu?
– Stanje na tržištu će se poboljšati snažnijim i hrabrijim koracima u pravcu primjene direktiva EU te kroz ispunjavanje uslova za konkretnije približavanje članstvu u EU. S druge strane, naši osiguravatelji su osposobljeni i stručni za uvođenje svih, pa i najsofisticiranijih osiguravateljskih proizvoda, ali nažalost, država, odnosno tržište nisu. Ne mogu se stvoriti uslovi čak ni za jače pozicioniranje osiguravajućih društava kao institucionalnih investitora, čime ogroman kapital koji se može uložiti u razvoj BiH ostaje neiskorišten. Ne postoji iskrena spremnost nadležnih institucija da sa nama razgovaraju ni o brojim inicijativama koje bi donijele korist svima i građanima i državnim organima i osiguravajućim društvima. Pritom mislim prije svega na inicijative u vezi sa obaveznosti osiguranja od nezgode, za obaveznost osiguranja od katastrofalnih rizika poput zemljotresa, poplava, oluja i sl. te kod ugovaranja dodatne penzione i zdravstvene zaštite za građane i njihove porodice, tj. kod ugovaranja dobrovoljnog penzionog, životnog i zdravstvenog osiguranja.
—
—
Koji su to najveći izazovi s kojima se susreću učesnici u tržištu osiguranja?
– Već sam spomenuo da je zavisnost od obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti jedan od uticajnih faktora na tržištu. Zbog te zavisnosti pitanje liberalizacije cijena AO se nameće kao kontroverzno imajući u vidu sve negativne implikacije koje je ovaj proces proizveo u nekim zemljama. Grčka je tu najnegativniji primjer, ali i u Hrvatskoj je liberalizacija dovela do pada premijskog prihoda za trećinu, što bi, uzevši u obzir okrenutost dijela osiguravajućih društava isključivo na ovu vrstu osiguranja, moglo izazvati pogubne posljedice po čitavo tržište osiguranja u BiH. Stoga je i preporuka da se u ovaj proces mora ući pažljivo i maksimalno pripremljeno te da za to treba još određeno vrijeme, a naša preporuka kao udruženja je da potpuna liberalizacija AO bude vezana za momenat ulaska BiH u EU. To je kao praksa prisutno u zemljama regiona i smatramo da nema razloga da bude drugačije u BiH. Takvo rješenje bio bi najveći doprinos uređenju tržišta osiguranja i svakako da bi uticalo i na promjenu strukture tržišta ka većem udjelu dobrovoljnih vrsta osiguranja poput imovinskih ili životnih i drugih osobnih osiguranja. Naravno, uticaj inflacije, energetske krize, problema u lancima snabdijevanja u postkovid periodu, biće nemoguće izbjeći, tako da je očekivati da se osiguravatelji suoče i sa ovim problemima.
Na ovogodišnjem SoRS-u bilo je govora o digitalizaciji u osiguranju, gdje smo do sada sa digitalizacijom u ovom sektoru?
– Kao što sam već napomenuo i na konferenciji Dani osiguranja u BiH, digitalizacija je jedna od ključnih tema, sa željom da pobjegnemo od uobičajenog pristupa ovoj temi koji se često svodi na priču o prodaji polica putem web servisa. Digitalizacija dakako obuhvata i ovu uslugu, ali ona je mnogo širi pojam i u mnogo većoj mjeri se odnosi na promjenu koncepta funkcioniranja osiguravajućih društava i promjenu internih praksi u pravcu primjene novih IT rješenja, vještačke inteligencije i drugih alata za analitiku i pristup potencijalnom osiguraniku. Osiguranje vjerovatno nikada neće niti treba pobjeći od direktnog odnosa sa klijentima, ali morat će se prilagođavati trendovima koji idu u pravcu informatizacije brojnih procesa koji su nekada isključivo zavisili od čovjeka.
Česta poruka osiguravatelja jeste da se treba promijeniti svijest građana o osiguranju, može li se promijeniti svijest građana?
– Iskreno vjerujem da može, posebno kada su u pitanje mlađe generacije koje tek ulaze u svijet finansija i počinju razmišljati u šta će uložiti prvi zarađeni novac.
Benefiti
Već nekoliko godina radimo na kampanji na društvenim mrežama koja je pokrenuta sa sloganom “Ne riskiraj, profitiraj”, i sa željom da potičemo razmišljanje o koristima različitih vrsta osiguranja. Nažalost, nekad nam i prirodne nesreće daju povoda da ljude podsjetimo na značaj posjedovanja police osiguranja imovine. S druge strane, nema nikakve sumnje da je i pandemija Covid-19 uticala na to da ljudi nešto više razmišljaju o benefitima korištenja pojedinih usluga dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja.
Kakve su perspektive ovog sektora u ovom regionu?
– Region kao takav ima neke zajedničke karakteristike, ali ipak svaka država u okruženju ima svoje specifičnosti i stepen razvoja tržišta. Poznato je da je od zemalja bivše Jugoslavije Slovenija najdalje otišla i po razvijenosti i po penetraciji osiguranja, a odmah iza nje je Hrvatska. BiH sa prosjekom premije po glavi stanovnika od nešto više od 100 eura zaostaje za istim prosjekom od tri do deset puta. Činjenica je da sa Srbijom dijelimo neke sličnosti, naročito u vezi sa zakonodavnim okvirom i približavanjem direktivama EU. Osiguranje kao djelatnost ima svoju višedecenijsku tradiciju na ovim prostorima i razvijat će se i dalje onoliko koliko bude rastao životni standard i koliko vlasti u regionu budu razumijevali ulogu osiguranja.