Veliki broj eksternih šokova i nepromjenjivost uslova na domaćem tržištu, bez dileme, odrazili su se na inflaciju u Bosni i Hercegovini. Sve do početka pandemije inflacija se kretala u ciljanom rasponu, izuzev početkom 2022. kada je bila iznad očekivanja. Na ovo je već u martu upozorila Centralna banka BiH, kada je zabilježen inflatorni rast od 9 procentnih poena.
Žrtva
Ključni faktor njenog rasta je pandemija koronavirusa te ratni sukob na evropskom tlu, poskupljenje energenata, prehrambenih (poljoprivrednih) proizvoda, kao i otežano funkcionisanje linija snabdijevanja.
—
—Navedeni faktori su se prenijeli na cijene primarnih poljoprivrednih proizvoda, hrane i energenata. To je u kombinaciji sa deprecijacijskim pritiscima uzrokovalo relativno snažan rast inflacije. Ima ekonomista koji a priori tvrde da je ovo “uvozna inflacija”, a da je Bosna i Hercegovina samo kolateralna žrtva inflacije koja je proizvedena u svijetu. Što je djelimično tačna konstatacija, zbog same činjenice da je konvertibilna marka vezana isključivo za euro. Evropska centralna banka sprema novo povećanje kamatnih stopa, do kraja ove godine moguća su čak dva povećanja, kako u svojoj izjavi kaže guverner banke Slovenije. Suočeni smo sa dvocifrenom inflacijom i mislim da ćemo nastaviti sa rastom kamatnih stopa, rekao je Boštjan Vasle, koji je član ECB-a.
– Odlučni smo da izađemo iz zone nekonvencionalne monetarne politike, tako što ćemo da je normalizujemo. Najvažniji koraci slijede, a to je blagi rast kamatnih stopa, koje su sada rekordno visoke u odnosu na prethodnih 10 godina. Suočeni smo sa dvocifrenom inflacijom i mislim da ćemo nastaviti sa rastom kamatnih stopa, imaćemo dva povećanja do kraja ove godine, rekao je guverner Centralne banke Slovenije.
Zabrinjava činjenica da oni koji provode monetarnu i fiskalnu politiku u našoj zemlji, nisu učinili ništa ili gotovo ništa da donesu odgovarajuće mjere koje bi ublažile inflaciju i njene efekte. Istina je da je kretanje inflacije pod uticajem kako domaćih, tako i globalnih faktora. Tačno je da Vlada ne može pomoći da se eliminiše inflacija, ali svojim mjerama može ublažiti njene efekte.
Domaći faktori mogu doprinijeti jako puno efektima fiskalne konsolidacije i mjerama socijalnih programa sa akcentom na najugroženije, penzionere, građane u socijalnoj potrebi, siromašne i nemoćne, a monetarna politika stabilnom domaćom valutom. Prilike se vrlo brzo mijenjaju, vidjećemo kako će kompanije i građani reagovati. Ovo bi se moglo odraziti na preduzeća, mora se voditi računa kako upravljati finansijskim sektorom.
Mnogi svjetski priznati teoretičari sve češće postavljaju pitanje opravdanosti ciljane stope inflacije kao jednog cilja i referentne kamatne stope kao jedinog instrumenta monetarne politike.
Interesantno je da je u ekonomijama koje karakteriše relativno visok stepen euroizacije, stabilnost deviznog kursa važan oslonac finansijskoj i ukupnoj makroekonomskoj stabilnosti.
—
—Stabilnost finansijskog sistema i sprečavanje prekomjernog preuzimanja rizika od strane ekonomskih subjekata obezbjeđuje se primjenom prudencijalnih i supervizorskih mjera. Zbog svega navedenog postavlja se objektivno pitanje, kako smo došli do današnje situacije?
Odgovor je prilično jednostavan – izmijenjeni uslovi poslovanja u posljednjih nekoliko godina pokazali su da teoretski modeli sami po sebi ne uključuju sve premise realnog života, pa ih treba prilagoditi i dopuniti. Eksterni šokovi i promjenljivi tokovi kapitala otežavaju proces donošenja odluka u zemljama u razvoju. Ograničenja sa kojim se susreću u vođenju monetarne politike, visoka eurizacija predstavlja jedan od najvećih izazova kreatora monetarne politike.
Efekti
Kada referentna kamatna stopa predstavlja glavni instrument monetarne politike, onda je njeno djelovanje u privredi gdje postoji visok stepen eurizacije značajno ograničeno.
U takvom okruženju kretanje kamatnih stopa na domaćem finansijskom tržištu prvenstveno je rukovođeno kretanjem kamatnih stopa vezanih za euro. U visoko eurizovanoj zemlji, ako su potrošači i preduzeća neto dužnici, promjene kamatne stope imaće dva simultana, ali suprotna efekta.
Rast kamatne stope uzrokuje pad potrošnje, kroz efekat supstitucije, te utiče na aprecijaciju domaće valute, čime se smanjuje dug koji je denomiran u stranoj valuti posmatrajući kroz domaću valutu i tako utiče na pozitivan neto-efekat bogatstva. (Armas i ostali, 2006).
U eurizovanoj ekonomiji devizni kurs i jeste dodatni operativni cilj, česte i značajne promjene deviznog kursa predstavljaju rizik za visoku inflaciju i finansijsku stabilnost. Zahvaljujući valutnom odboru, Bosna i Hercegovina nema taj problem. Međutim, era jeftinog novca i niskih kamatnih stopa je prošla, a neizvjesnost je kako se prilagoditi dolazećim vremenima i izazovima.