Obračun plaće u Federaciji BiH odvaja bruto plaću, doprinose i porez na dohodak. Doprinosi nisu porez na dohodak, a izraz “na teret radnika” ne znači da radnik sam odlazi uplatiti taj dio. Obračun posebno prikazuje doprinose iz plaće i doprinose na plaću. Poslodavac obračunava plaću i uplaćuje obveze, dok podjela pokazuje iz kojeg se dijela obračuna pojedina stavka uzima.
Ovaj vodič odnosi se samo na zaposlenje u Federaciji BiH. Ne prenosi stope na Republiku Srpsku ni Brčko distrikt, jer imaju vlastite propise i porezne uprave. Također nije zamjena za obračun konkretne plaće. Obračun ovisi o ugovoru, vrsti isplate, radnom vremenu, aktualnoj najnižoj plaći i važećim propisima na dan isplate.
Od 1. jula 2025. godine zakon smanjuje dio doprinosa na teret poslodavca za penzijsko i invalidsko te zdravstveno osiguranje. Zbirna stopa za plaću time je smanjena s 41,5 posto na 36 posto. Doprinosi iz plaće ostali su 31 posto, a doprinosi na plaću nakon izmjene čine 5 posto. Prije svakog obračuna provjerite stope i njihovu primjenu u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima i u aktualnim materijalima Porezne uprave FBiH.
Što znače doprinosi iz plaće i doprinosi na plaću
Za čitanje obračuna korisno je razlikovati dvije skupine.
Prva skupina su doprinosi iz plaće. Oni ulaze u bruto plaću i zbog njih je iznos koji radnik primi na račun manji od bruto iznosa. Druga skupina su doprinosi na plaću. Oni su dodatni trošak poslodavca iznad bruto plaće.
Za zaposlenje u FBiH službeni obrazac GIP-1022 Porezne uprave FBiH prikazuje doprinose iz plaće ovako:
| Doprinos iz plaće | Stopa |
|---|---|
| Penzijsko i invalidsko osiguranje | 17% |
| Osnovno zdravstveno osiguranje | 12,5% |
| Osiguranje od nezaposlenosti | 1,5% |
| Ukupno doprinosi iz plaće | 31% |
Za doprinose na plaću Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, koji se primjenjuje od 1. jula 2025. godine, propisuje sljedeću strukturu za zaposlenika:
| Doprinos na plaću | Stopa |
|---|---|
| Penzijsko i invalidsko osiguranje | 2,5% |
| Osnovno zdravstveno osiguranje | 2% |
| Osiguranje od nezaposlenosti | 0,5% |
| Ukupno doprinosi na plaću | 5% |
Ukupna stopa doprinosa za plaću zato iznosi 36 posto. Tablice ne određuju neto iznos pojedinog radnika. Neto ovisi o bruto plaći, porezu na dohodak, osobnim odbicima i drugim okolnostima konkretnog obračuna. Doprinosi čine samo jedan dio tog postupka.
Tko stvarno obračunava i uplaćuje doprinose
Izrazi “radnik plaća” i “poslodavac plaća” korisni su za razumijevanje obračuna, ali mogu stvoriti pogrešnu sliku o samoj uplati. Radnik iz svoje bruto plaće snosi 31 posto doprinosa iz plaće. Poslodavac uz bruto plaću snosi dodatnih 5 posto doprinosa na plaću. Poslodavac kao isplatilac obračunava obveze, iskazuje ih u propisanim evidencijama i provodi uplatu.
Zato na platnoj listi prvo provjerite je li jasno prikazano:
- ugovoreni bruto iznos ili osnovica za isplatu;
- doprinosi iz plaće, razdvojeni po vrstama;
- porez na dohodak kao zasebna stavka;
- neto iznos za isplatu;
- doprinosi na plaću i ukupan trošak poslodavca, ako ih obračun prikazuje.
Nemojte pretpostaviti da je svaka stavka s riječju “porez” doprinos ili obrnuto. Penzijsko, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti su doprinosi. Porez na dohodak uređuje se drugim propisima i računa se zasebno. Kada želite razumjeti izraz u obračunu, poslovni leksikon može objasniti pojam, ali konkretan obračun i dalje treba usporediti s aktualnim propisima i dokumentacijom poslodavca.
Osnovica je jednako važna kao i stopa
Stopa sama ne daje cijeli odgovor. Doprinosi se obračunavaju na osnovicu koju određuju propisi i okolnosti zaposlenja. Za puno radno vrijeme zakon veže osnovicu uz plaću, uz ograničenja koja se odnose na najnižu plaću prema posebnom propisu. Posebno pravilo vrijedi za zaposlenje do četiri sata ili manje. Od 1. jula 2025. osnovica tada ne može biti niža od 50 posto iznosa najniže plaće, uz plaću ili naknadu srazmjernu ugovorenom radnom vremenu.
To nije pravilo koje treba primijeniti napamet na svaki ugovor. Propisi mogu drugačije tretirati naknade, dopunski rad, samostalnu djelatnost, ugovor izvan radnog odnosa i posebne statuse. Zato nemojte tablicu za zaposlenika koristiti za obrt, ugovor o djelu ili povremeni posao bez provjere posebnog pravila.
Najniža plaća također nije isto što i porezna osnovica za svaki slučaj. Kada Vlada promijeni iznos najniže plaće ili nadležni organ objavi novo tumačenje, knjigovodstveni program i interna pravila poslodavca trebaju pratiti tu promjenu. Na Poslovnom svijetu pratili smo raspravu oko najniže plaće i rasterećenja troškova rada, ali za obračun uvijek prednost imaju službeni propis i računovodstvena provjera.
Što se promijenilo od 1. jula 2025.
Izmjenom Zakona o doprinosima nije smanjena stopa koju obračun nosi kao doprinos iz plaće. Promijenjen je dio koji se obračunava na teret poslodavca. Penzijsko i invalidsko osiguranje na teret poslodavca smanjeno je s 6 posto na 2,5 posto, a osnovno zdravstveno osiguranje s 4 posto na 2 posto. Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti na teret poslodavca ostao je 0,5 posto. Zato se ukupna stopa na plaću smanjila s 41,5 posto na 36 posto.
Izmjena smanjuje trošak doprinosa na teret poslodavca za istu osnovicu. Iz toga ne slijedi automatski da je neto plaća svakog radnika porasla. Neto plaća ovisi o ugovoru, odluci poslodavca, bruto iznosu i poreznom obračunu. Struktura stopa ne obećava povećanje plaće.
O promjeni su se pojavile i vijesti o tome da su pojedine firme povećale plaće nakon smanjenja doprinosa. Takav primjer pročitajte u tekstu o povećanju plaća nakon smanjenja doprinosa u FBiH. To je odluka pojedinog poslodavca, a ne zakonska obveza koja vrijedi za svaku firmu.
Što radnik treba provjeriti, a što poslodavac
Radnik ne mora sam voditi obračun, ali treba znati što gleda na platnoj listi. Prvo usporedite ugovorenu plaću s prikazanim bruto iznosom. Zatim provjerite jesu li doprinosi iz plaće jasno navedeni i sačuvajte obračune i potvrde koje dobijete. Ako je dio plaće ili naknade nejasan, zatražite pojašnjenje od službe koja radi obračun. Za spor o radnom odnosu, poreznom statusu ili doprinosima zatražite savjet ovlaštenog stručnjaka ili nadležnog organa.
Poslodavac mora prije isplate provjeriti vrstu isplate i osnovicu, primijenjene aktualne stope te evidencijske i uplatne obveze. Neoporezive naknade nisu izuzete od svih obveza samo zato što ih interni akt tako opisuje. Njihov tretman ovisi o propisu i uvjetima isplate. Iznosi pomoći radnicima i refundacije doprinosa također se ne smiju miješati s redovnim doprinosima na plaću. O tom smo razlikovanju pisali u tekstu o neoporezivoj pomoći i refundaciji doprinosa.
FBiH nije isto što i Republika Srpska ili Brčko distrikt
Ove tablice vrijede za zaposlenika u FBiH prema izvorima navedenim u ovom vodiču. Republika Srpska ima vlastiti Zakon o doprinosima, svoje obrasce i vlastite promjene propisa. Poreska uprava Republike Srpske objavila je zasebne izmjene u primjeni od 1. januara 2026. godine. Ne uzimajte stopu ili porezno oslobođenje iz RS kao pravilo za FBiH.
Brčko distrikt također ima vlastitu poreznu administraciju. Za lokalni propis, obrazac ili postupak obratite se Poreznoj upravi Direkcije za finansije Brčko distrikta. Čak i kada izraz na platnoj listi zvuči jednako, pravni temelj i postupak mogu biti drugačiji.
Kontrolna lista prije obračuna plaće
Prije obračuna provjerite pet stvari: teritorij na koji se propis odnosi, vrstu ugovora, ugovoreno radno vrijeme, aktualnu osnovicu i aktualne službene stope. Zatim odvojite redovnu plaću od naknada koje imaju vlastita pravila. Ako koristite vanjski servis, poslodavac mu mora dati točne podatke o ugovoru i isplati, jer knjigovodstveni program ne može sam prepoznati pogrešno odabranu osnovu.
Za pregled šire promjene u FBiH pročitajte i naš tekst o nižim doprinosima i online fiskalizaciji. Taj tekst daje kontekst reforme, dok ovaj vodič objašnjava kako se kod plaće razlikuju dio iz plaće i dio na plaću.
Česta pitanja
Plaća li radnik 31 posto posebno?
Ne u smislu zasebne osobne uplate. Tih 31 posto su doprinosi iz plaće koji se iskazuju u obračunu bruto plaće. Poslodavac kao isplatilac obračunava i uplaćuje obveze, a radnik taj dio vidi na platnoj listi.
Plaća li poslodavac samo 5 posto doprinosa?
Za redovnu plaću zaposlenika u FBiH, nakon izmjene koja se primjenjuje od 1. jula 2025. godine, doprinosi na plaću čine 5 posto. Poslodavac istodobno obračunava i doprinos iz plaće od 31 posto. Zato 5 posto nije cjelokupna administrativna obveza poslodavca oko obračuna plaće, nego dodatni dio na njegov teret iznad bruto plaće.
Znači li niža stopa da je neto plaća automatski veća?
Ne. Izmjena je smanjila dio doprinosa na teret poslodavca. Neto plaća se mijenja samo ako se promijene elementi koji je određuju, primjerice ugovoreni bruto iznos ili drugi dijelovi obračuna.
Mogu li istu tablicu primijeniti na RS ili Brčko distrikt?
Ne. Ovaj vodič vrijedi za FBiH. Za RS i Brčko provjerite njihove službene propise i nadležne porezne administracije.