Iako polovina njemačkih kompanija smatra da je trenutna privredna situacija u Bosni i Hercegovini loša, broj onih koje bi ponovo izabrale Bosnu i Hercegovinu kao lokaciju za ulaganje povećao se, pokazuju rezultati iz privrednog istraživanja za 2022. godinu koje je obavilo Predstavništvo njemačke privrede u BiH (AHK).
U istraživanju koje je provedeno od 28. marta do 25. aprila 2022. godine učestvovalo je ukupno 47 malih i srednjih preduzeća. Od toga, 41 posto dolazi iz uslužnog sektora, 21 posto su trgovinska preduzeća, 30 posto je u proizvodnom sektoru, a osam posto u sektoru građevinarstva. Od ispitanika, 67 posto kompanija ima sjedište u Bosni i Hercegovini, a 15 posto u Njemačkoj.
Istraživanje je pokazalo kako 51 posto ispitanika smatra da je trenutna privredna situacija u BiH loša, ali isto tako polovina njih očekuje da će se poslovna situacija za njihove kompanije poboljšati u 2022. u odnosu na prethodnu godinu.
—
—
Broj kompanija koje bi ponovo izabrale Bosnu i Hercegovinu kao lokaciju za ulaganje povećao se sa 75 posto u 2021. na 84 posto u 2022. godini. Polovina kompanija koje su učestvovale u istraživanju očekuje da će investiciona potrošnja ostati ista u 2022. Više od polovine kompanija (52 posto) očekuje povećanje broja zaposlenih u 2022.
Kada su u pitanju lanci snabdijevanja, Bosna i Hercegovina i region se vide kao dobra prilika za njemačke kompanije. Polovina ispitanih kompanija vjeruje da je moguće zamijeniti postojeće dobavljače ili dodati nove u doglednoj budućnosti. Gotovo 80 posto ispitanih tražit će nove dobavljače u Evropskoj uniji, centralnoj i istočnoj Evropi.
U tom smislu 70 posto kompanija smatra proces približavanja EU, kao i otvaranje njemačkog tržišta veoma važnim.
Međutim, sve je izraženiji problem stručne radne snage, te je polovina anketiranih preduzeća izjavila da proširuje obuku kod sebe kako bi ublažila posljedice nedostatka kvalificiranih radnika.
Rat u Ukrajini ostavlja posljedice, koje se prije svega očituju u višim cijenama energenata, sirovina i materijala, što smatra 74 posto ispitanih, poremećajima u lancima snabdijevanja i logistike (42%), manjku sirovina i materijala (38%), padu broja narudžbi određenih proizvoda (17%), te padu proizvodnje i gubitku poslovnih partnera (17%).
Gotovo polovina ispitanih preduzeća najveće rizike u privrednom razvoju u narednih dvanaest mjeseci vidi u cijenama sirovina i energenata, kao i u visokim troškovima rada i nedostatku kvalificiranih radnika. Za 42 posto preduzeća koja su odgovorila okvir privredne politike i cijene energije su drugi najveći poduzetnički rizik.
—
—
Istraživanje je pokazalo da 63 posto preduzeća očekuje porast u odnosu na prethodnu godinu, njih 28 posto ne očekuje promjenu prodaje u tekućoj godini, a samo 9 posto očekuje pad prodaje.
Udio preduzeća koja očekuju povećanje izvozne prodaje u tekućoj godini je 40 posto. Većina preduzeća, 51 posto, pretpostavlja – slično kao i 2021. – da će njihova izvozna prodaja ostati nepromijenjena ove godine.
Većina učesnika istraživanja je zadovoljna ili prosječno zadovoljna produktivnošću i posvećenošću zaposlenih, kvalitetom i dostupnošću lokalnih dobavljača, kvalifikacijama zaposlenih i akademskom obukom. Ispitana preduzeća su prilično nezadovoljna transparentnošću javnih nabavki, borbom protiv korupcije, kriminalom i političkom i društvenom stabilnošću.