back to top

Turistički biser Hercegovine: Uz veliko prirodno bogatstvo ponosi se i bogatom kulturnom i historijskom ponudom

Ljubuški je grad smješten na lijevoj obali Trebižata, koji je sve poznatije turističko odredište u našoj zemlji. Uz veliko prirodno bogatstvo Ljubuški se ponosi i bogatom kulturnom i historijskom ponudom. Riječ je o kraju koji zaista ima mnogo toga ponuditi, te nadležni nastoje svake godine povećati i poboljšati turističku ponudu i privući brojne turiste. U tome svakako imaju “pomoć” prirode.

Simbol

Naime, na području Ljubuškog nalazi se jedinstvena prirodna ljepota koju je izgradila voda Trebižata. Riječ je o vodopadu Kravica, jednoj od najljepših prirodnih atrakcija BiH i prepoznatljivom simbolu Ljubuškog i same Hercegovine.

Mi smo vodopad posjetili u sklopu obilaska Vinske ceste Hercegovine koja se od početka septembra nalazi na kulturnoj ruti Vijeća Evrope – Itir Vitis, što znači da bi ovaj kraj u narednim godinama mogao privući još više turista iz cijelog svijeta.

Inače, Kravica je vodopad čija se visina kreće od 26 do 28 metara, s vodenim amfiteatrom ispod vodopada prečnika 120 metara. Omiljeno je hercegovačko izletište i ljetno kupalište, koje svake godine privlači brojne zaljubljenike u prirodu, a iako je bilo kasno ljeto i ne baš najtoplije u vrijeme naše posjete, ipak je bilo i onih hrabrih koji su odlučili “isprobati” vodu.

Ivan Planinić iz Turističke zajednice Ljubuškog kazao nam je da uz Kravicu Ljubuški ima i vodopad Koćuša koji također privlači veliki broj turista.

– Izuzetno smo zadovoljni ovogodišnjom posjetom Kravici i očekujemo da ćemo po posjetama dostići 2019. kada je Kravicu posjetilo više od 300.000 gostiju, kazao nam je Planinić.

U samoj blizini Kravice nalazi se i tvrđava hercega Stjepana Kosače. Ona je obnovljena kroz projekt HeritageREVIVED.


Image

Kula hercega Stjepana


Riječ je o najvećoj investiciji u obnovu i prezentaciju Starog grada do sada. Investitor je Grad Ljubuški, partner na projektu koji se provodi kroz INTERREG IPA Program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014 – 2020. i finansira se ERDF i IPA II fondovima Evropske unije.

Turistička zajednica Ljubuški prva je uvela elektronsku prijavu gostiju u ovom kantonu tako da će imati relevantne informacije o broju posjetilaca, ali i zemalja iz kojih dolaze

—Pretpostavlja se da je najstariji dio, središnja kula, sagrađen u 14. ili 15. stoljeću. Po hercegu Stjepanu Vukčiću Kosači kula se naziva Herceguša, ali pitanje njezina graditelja ostaje sporno. Uz Stari grad Ljubuški vezana je legenda o ratu oca i sina.

– Grad je pao u osmanske ruke nešto prije 1477. i imao je obrambenu ulogu do 1835. godine. U 18. stoljeću tvrđavu je srušio potres te su je dubrovački majstori ponovo obnovili. Strateški je bila bitna zato što se nalazi između Salone i Narone, kazao je Planinić, dodajući da se osim kule, u sklopu tvrđave nalaze i čatrnje za snabdijevanje vodom, oružarnice, prostorije za držanje žita, kovačnice oružja…

Ljubuški prema njegovim riječima zaista ima sreću i takav položaj da se na njegovom području razvija više vidova turizma.

Ponuda

– Uz vodopade kao što su Kravica i Košuća, rijeku Trebižat, razvijamo i kulturni turizam u sklopu kojeg možete posjetiti objekte poput tvrđave hercega Stjepana Kosače, Franjevačkog muzeja na Humcu, starorimskog logora Gračine. Također, Ljubuški u posljednje vrijeme razvija i aktivni turizam. Pored tvrđave imamo paraglajding uzletište, razvija se biciklizam, trčanje, a uz aktivni turizam razvija se i ruralni turizam za koji postoji sve više potražnje, naglasio je Planinić.

Uz sva ova bogatstva sigurno je da će i Vinska staza Hercegovine doprinijeti privlačenju turista. Dosad je na području Ljubuškog ove godine zabilježeno noćenje posjetilaca iz 45 različitih država svijeta.

– To govori da Ljubuški razvija više vidova turizma, te da će se u narednom periodu raditi na objedinjavanju turističke ponude na najbolji mogući način tako da se svaki posjetitelj što duže zadrži u gradu i njegovoj okolini, rekao je Planinić.

www.oslobodjenje.ba

DRUGI UPRAVO ČITAJU