Razmatrajući trenutno stanje u privredi Republike Srpske, sa posebnim osvrtom na aktuelnu situaciju koja je prouzrokovana kontinuiranim rastom cijena sirovina, repromaterijala i energenata, Upravni odbor Privredne komore Republike Srpske usvojio je zaključak u kojem se navodi da je u cilju bržeg i kvalitetnijeg donošenja odluka od značaja za privredu Republike Srpske, rasterećenja privrede, te stvaranja povoljnijeg poslovnog okruženja, hitno potrebno preduzeti sljedeće aktivnosti, koje je Кomora dostavila i Vladi Republike Srpske:
• Obavezne konsultacije Vlade Republike Srpske sa Privrednom komorom Republike Srpske prilikom izrade propisa od značaja i uticaja na privredu i to u skladu sa odredbama Zakona o PКRS kojima je definisano da Narodna skupština i Vlada RS dostavljaju na razmatranje Кomori nacrte i prijedloge zakona i drugih propisa iz oblasti privrede i od interesa za privredu. Vlada razmatra mišljenje Кomore i obavještava je o svojim stavovima. Shodno, Upravni odbor Privredne komore Republike Srpske izražava neslaganje sa načinom donošenja Odluke o izmjeni Odluke o najnižoj plati u Republici Srpskoj za 2022. godinu, te Odluke o izmjeni Odluke o utvrđivanju uvećanja plate, visine primanja po osnovu rada i visine pomoći radniku kojima su nametnuta dodatna opterećenja privrednim subjektima bez mogućnosti dostavljanja primjedbi ili komentara. Ovdje posebno treba istaći i da je Zakonom o radu RS, propisano da najnižu platu u Republici utvrđuje Vlada Republike Srpske na prijedlog Ekonomsko-socijalnog savjeta u posljednjem kvartalu tekuće za narednu godinu, te da je Vlada u 2022. godini već dva puta mijenjala iznos najniže plate, što je u suprotnosti sa navedenom odredbom Zakon o radu.
• Imajući u vidu da se posljednjim povećanjem najniža plata značajno približila prosječnoj plati u Republici Srpskoj, što dodatno opterećuje politiku određivanja plata u privredi, jer negativno utiče na motivaciju visokokvalifikovane radne snage i stvara dodatni pritisak u ovom pravcu, neophodno je hitno definisati mjere koje će stvoriti uslove za rasterećenje poslovnih subjekata poreskih davanja. Stoga, Upravni odbor Кomore predlaže da se izvrše izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak – po hitnom postupku, na način da se u poreska oslobađanja uvrste regres i topli obrok u slučajevima kada privredni subjekti ne vrše samostalno pripremu toplog obroka, niti koriste usluge keteringa do određenog iznosa ili procenta. Dodatno smatramo da je zbog ravnopravnijeg sistema oporezivanja potrebno definisati i uvesti platne razrede prilikom oporezivanja poreza na dohodak, po uzoru na države regiona – Republiku Hrvatsku i Republiku Sloveniju.
• Jedna od mjera podrške privredi u uslovima trenutne krize jeste suspenzija primjene člana 35. Zakona o akcizama BiH na određeno vrijeme, tako da se suspenduje naplata akcize (putarine kao vrste indirektnog poreza) za puteve, te za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva do kraja godine. Na taj način bi se djelimično ublažili negativni efekti energetske krize koji dovode do enormnog skoka cijena naftnih derivata.
• Na tržištu rada evidentan je veliki nedostatak radne snage u svim sektorima privrede, kako u proizvodnim, tako i u uslužnim djelatnostima i taj nedostatak sve više opterećuje kontinuirano obavljanje poslovnih procesa. Кako bi se dobila adekvatna slika stanja ponude i potražnje radne snage evidentirane kod Zavoda za zapošljavanje RS neophodno je hitno uvesti promjene u sistemu vođenja evidencije kod ovog organa, tako da se precizira broj nezaposlenih koji su spremni da rade, struktura tih nezaposlenih, njihova kvalifikacija, starosna dob, prethodno radno iskustvo itd., te učiniti ponudu radne snage transparentnijom.
Dodatno, iz budućih programa podrške zapošljavanju koje provodi Zavod za zapošljavanje RS isključiti javna preduzeća, javne ustanove, upravne organe i organizacije na republičkom i lokalnom nivou kao potencijalne korisnike programa, a raspoloživa sredstva u potpunosti usmjeriti u privredni sektor kako bi se ublažio nedostatak radne snage, jer trenutno na tržištu rada Republike Srpske ne postoje zanimanja koja nisu deficitarna.
Zaključno, neophodno je izvršiti analizu svrsishodnosti i efekata utrošenih sredstava iz programa podrške zapošljavanju kako bi se utvrdilo na koji način se raspodjeljuju predmetna sredstva i koji su rezultati ostvareni, posebno u dijelu koji se odnosi na korištenje programa podrške u privredi.
• U cilju bar djelimičnog rješavanja krize u oblasti snabdijevanja šumskim drvnim sortimentima, pristupiti izradi i donošenju Zakona o preradi drveta koji bi na adekvatniji način regulisao prioritetno snabdijevanje šumskim drvnim sortimentima domaćih prerađivača, ali riješio i pitanje izvođača radova u oblasti šumarstva, kao i pitanje odgovornosti za nepoštovanje odredbi o snabdijevanju.
• Sistem javnih nabavki u Bosni i Hercegovini može se koristiti kao alat kojim bi se obezbijedio oporavak privrede i smanjio uticaj krize, ali za to je neophodno da ugovorni organi u budućim tenderima omoguće primjenu Zakonom o javnim nabavkama predviđenog izuzetka koji se odnosi na odredbu o promjenjivosti cijena. Ovo zahtjeva da ugovorni organi utvrde objektivna pravila o promjenjivosti cijene i ta se odredba unosi u ugovor o javnoj nabavci, a upravo ovaj zakonski izuzetak je neophodan u uslovima krize, poskupljenja i vanrednih okolnosti na globalnom nivou koje naša privreda trpi, a ne može na njih uticati, niti ih ublažiti. Odredba o promjenjivosti cijena predviđena je i u Glavi XIII Zakona o obligacionim odnosima, na koji upućuje i sam Zakon o javnim nabavkama, tako što propisuje da se ugovor o javnoj nabavci zaključuje u skladu sa zakonima o obligacionim odnosima u BiH, a odredbe ovih zakona primjenjuju se i u pogledu odgovornosti ugovornih strana za ispunjavanje obaveza iz ugovora o javnoj nabaci.
U uslovima poremećenih tržišnih zahtjeva, enormnih poskupljenja i nepredviđenih promjena sa kojima se suočava naša privreda, moraju se iskoristiti sve zakonom predviđene mogućnosti koje bi ublažile posljedice ove situacije, a to je svakako primjena klauzule o promjenjivosti cijene u postupku javnih nabavki, koja bi bila bazirana na statističkim podacima o promjenama cijena robe i usluga koje su predmet javne nabavke.
Dodatno, nadležni organi moraju pronaći rješenje za već potpisane ugovore o javnim nabavkama, kako bi se odblokirale investicije čija je implementacija zaustavljena zbog prethodno izloženih poremećaja u lancima snbdijevanja i poskupljenjima. U suprotnom, ukoliko se ne preduzmu predložene mjere rezultat će biti potpuno zaustavljanje investicija i ugrožen opstanak privrednih društava, posebno iz oblasti građevinarstva.
• Imajući u vidu negativne uticaje koji su izazvani pojavom pandemije, a koji su dodatno pojačani nastupanjem energetske krize, poskupljenjem repromaterijala i sirovina, produžavanjem rokova isporuke, prekidom lanaca snabdijevanja, Vlada Republike Srpske bi trebala hitno pristupiti primjeni principa upravljanja u kriznim situacijama, jer je izložena situacija bliska vanrednom stanju, i posvetiti se formiranju kriznog menadžmenta na nivou Republike Srpske, sa ciljem hitnog djelovanja, definisanja mjera za ublažavanje posljedica krize, izmjene propisa i donošenja odluka koje bi uticale na smanjenje negativnih uticaja i pružanje podrške oporavku privrede. Ukoliko se procjeni da je to neophodno, rješenje može biti i u uvođenju vanrednog stanja kao načina za olakšano donošenje odluka u cilju brzog djelovanja i očuvanja privrede Republike Srpske, po uzoru na Republiku Mađarsku.
• Od Vlade Republike Srpske očekuje se da putem svojih predstavnika u zajedničkim organima na nivou BiH, inicirana primjenu predloženih mjera koje su u nadležnosti organa i organizacija na BiH nivou, sa ciljem rasterećenja privrede i ublažavanja posljedica krize.
Objava Privredna komora traži formiranje kriznog menadžmenta na nivou RS pojavila se prvi puta na Business Magazine.