Kada je riječ o tržištu električne energije u BiH, iz DERK-a su pojasnili da je tokom protekle godine hidrološka situacija bila značajno lošija u odnosu na 2021. te je proizvodnja u hidroelektranama smanjena za 1.855 GWh, odnosno 29,4 posto i iznosila je 4.459 GWh. I proizvodnja u termoelektranama je smanjena za 192 GWh ili 2,0 posto te je iznosila 9.629 GWh.

“Dok je u Termoelektrani Stanari zabilježena najveća godišnja proizvodnja od ulaska u pogon 2016. u iznosu od 2.128 GWh, ostale četiri termoelektrane su imale manju proizvodnju nego prethodne godine, a najveće smanjenje zabilježeno je u termoelektranama Ugljevik (8,7 posto) i Tuzla (8,5 posto)”, naveli su u DERK-u.

Vjetroelektrane priključene na prijenosni sistem su proizvele 390 GWh, odnosno za 2,2 posto više nego prethodne godine. Proizvodnja u manjim obnovljivim izvorima povećana je 3,5 posto i iznosila je 536,89 GWh. U elektranama industrijskih proizvođača proizvedeno je 20,70 GWh.

Ukupna potrošnja električne energije iznosila je 12.058 GWh, što je 0,9 posto manje nego prethodne godine. Potrošnja kupaca priključenih na prijenosni sistem smanjena je za 3,9 posto i iznosila je 1.124 GWh, dok je distributivna potrošnja povećana 0,9 posto i iznosila je 10.546 GWh. Potrošnja domaćinstava iznosila je 4.929 GWh , što je povećanje za 0,3 posto.

“Smanjena je potrošnja najvećih kupaca električne energije u BiH ArcelorMittal Zenica d.o.o. za 15,3 posto, B.S.I. d.o.o. Jajce za 3,2 posto i R-S Silicon d.o.o. Mrkonjić-Grad za 0,5 posto”, navode iz DERK-a.

Razlika ukupne proizvodnje i potrošnje u BiH, tj. bilansni suficit u 2022. godini iznosio je 2.978 GWh, što BiH, uz Bugarsku, svrstava u zemlje koje jedine u jugoistočnoj Evropi imaju suficit u bilansu električne energije.

U 2022. godini izvezeno je 3.947 GWh električne energije, što je 36,1 posto manje nego u prethodnoj godini. Smanjen je i uvoz električne energije, 37,6 posto i iznosio je 868 GWh. U 2022. godini distributivni gubici su iznosili 931,1 GWh ili 8,83 posto u odnosu na ukupnu distributivnu potrošnju, što je najniži nivo u historiji elektroenergetskog sektora Bosne i Hercegovine.