Piše: Dragan Bradvica
Problem zapošljavanja u realni sektor, visine plaće u odnosu na troškove života ka i općenito ekonomski rast problem su svih godina u Bosni i Hercegovini nakon potpisivanja Daytonsko-pariškog sporazuma.
Izostanak pravih ekonomskih reformi, konstantna politička nestabilnost, kompliciran ustroj države, pravna nesigurnost, razgranata korupcija i klijentelizam samo su neki od razloga lošeg ekonomskog stanja. Nesporna je činjenica da je stanje u našoj zemlji znatno bolje nego prije 10, 15 ili 20 godina, ali ono što je upozoravajuće jeste da su drugi napredovali mnogo brže.
Ukoliko danas promatrate države poput Hrvatske, Mađarske, Poljske, Češke, Slovačke, Rumunjske… koje su nam ne tako davno gledale u leđa, a danas su svjetlosnim godinama pobjegle u razvojnom smislu. Sve to domaćih političkim (kvazi)elitama nikada nije bilo zvono za uzbunu i mijenjanje nepovoljnog stanja. A to je rezultiralo potpunim demografskim, pa i moralnim slomom ovog društva.
Statistički pokazatelji
Kako se loše stanje nastavilo i tijekom prvog tromjesečja ove godine svjedoče i podaci iz Ankete o radnoj snazi koju je provela Agencija za statistiku BiH.
U prvom tromjesečju 2023. godine, u BiH radnu snagu činilo je 1,355milijuna osoba od kojih je 1,175 milijuna (86,7 posto) zaposlenih i 180 tisuća (13,3 posto) nezaposlenih osoba. U usporedbi sa prethodnim tromjesečjem, broj zaposlenih osoba je ostao isti, a broj nezaposlenih osoba se smanjio za 7,7 posto. Broj osoba izvan radne snage u BiH, u prvom tromjesečju 2023. iznosio je 1,523 milijuna i povećao se za 0,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.
Dakle, nezaposlenost se statistički smanjila za nemalih 7,7 posto, ali zaposlenost je ostala ista. To samo još jednom pokazuje kako smanjenje nezaposlenost u ovoj zemlji je najmanje uzrokovano nekim značajnim ekonomskim napretkom, a mnogo više iseljavanjem, statističkim makinacijama, brisanjem ljudi sa zavoda za zapošljavanje pod nelogičnim razlozima itd.
A kada govorimo o nezaposlenost, prije nekoliko dana izašlo je zanimljivo istraživanje na Twitter stranici World of statistics. Naime, službena stopa nezaposlenost u našoj zemlji je 29,3 posto (podatak Agencije za rad i zapošljavanje BiH iz svibnja), iako je jasno da je ona manja jer se ‘rad na crno’ itekako prisutan u BiH.
Međutim, ukoliko se držimo službenih podataka, BiH je po nezaposlenost treća najgora država u svijetu prema navedenom istraživanju. Nezaposlenost u Nigeriji je 33,3 posto, Južnoj Africi 32, posto, a onda slijedi BiH za spomenutih 29,3 posto. Čak da uzmemo da je podatak iz Ankete o radnoj snazi reprezentativan (13,3 posto) BiH bi bila peta najgora država po nezaposlenosti u svijetu.
Politikantstvo i populizam
Uz navedene, zanimljiv je podataka kako je u BiH prvom tromjesečju 2023. od ukupnog broja nezaposlenih osoba njih 43 tisuće ili 23,7 posto je tražilo posao kraće od 12 mjeseci, dok je 29 tisuća ili 16 posto osoba tražilo posao od 12 mjeseci do dvije godine. Broj nezaposlenih osoba koje su tražile posao dvije godine i dulje iznosio je 109 tisuća ili 60,3 posto.
Sve ovo, uz negativna globalna kretanja (tehnička recesija u Njemačkoj, novo podizanje kamatnih stopa, nastavak ruske agresije na Ukrajinu…) itekako bi trebalo zabrinuti donositelje odluka u našoj državi. Nažalost, većina njih se i dalje bavi sitnim politikantstvom i prizemnim populizmom, a interes običnih smrtnika su ne u drugom, nego u trećem planu.
The post Nezaposlenost pada, a zaposlenost ostaje ista. Samo još jedan dokaz demografskog sloma i statističkih makinacija appeared first on Dnevni.ba.