Svjetska ekonomija se nakon borbe sa pandemijom koronavirusa trenutno bori sa skoro svakodnevnim rastom inflacije. Izuzetak nije ni Bosna i Hercegovina.
Kupovna moć
– Važno je da istaknemo da je prošla godina bila sa puno pozitivnih efekata kada je u pitanju bh. ekonomija. Naime, i mi smo, kao i cijela Evropa, odnosno svijet protekle godine radili punom parom na sanaciji posljedica pandemije koronavirusa i na oporavku ekonomije. Tako smo u 2021. zabilježili stopu rasta BDP-a od 7,1 posto, dok je industrijska proizvodnja rasla i preko deset posto. Zaista je bilo dosta pomaka, ali već krajem godine dolazi do rasta inflacije do dva posto. Onda sa ratom u Ukrajini cijela svjetska ekonomija doživljava izazove sa kojima mora da se suočava, pa tako i BiH. Svjedoci smo enormnog rasta inflacije koja je trenutno za prvo polugodište 9,2 posto. Radi se o troškovnoj inflaciji koja je posljedica rasta cijene energenata, prije svega nafte i plina, cijena hrane i one kao takve učestvuju u visokoj cijeni finalnih proizvoda. Nažalost, ne nazire se kraj rastu inflacije, a naše projekcije govore da će možda do kraja godine doći do blagog pada stope inflacije kao rezultat baznog efekta, kazao je za O kanal i Oslobođenje Senad Softić, guverner Centralne banke BiH.
—
—
Prema njegovim riječima, sve su zemlje u svijetu revidirale svoje projekcije kada su u pitanju inflacija i bruto društveni proizvod.
– U SAD-u inflacija je 8,1 posto, najveća u posljednjih 40 godina. U Evropi je inflacija 8,6 posto, što je također nezabilježeno u posljednjih 40-ak godina. Sve to govori nam da je došlo do enormnog rasta cijena, sve skupa utiče na kupovnu moć stanovništva i teško je predvidjeti kako će se stanje odvijati u narednom periodu. Smatram da je najvažnije da stane rat u Ukrajini jer je on i najviše doprinio ovakvom rastu inflacije, kazao je Softić.
S obzirom na to da je Evropska centralna banka najavila povećanje kamatnih stopa kao posljedicu rasta inflacije, Softić naglašava da se i ekonomisti slažu da je najbolji odgovor na inflaciju podizanje kamatnih stopa.
—
—
– Kao posljedica visoke inflacije neminovno je da centralne banke trebaju reagovati na način da povećaju kamatne stope. FED je već povećao kamatnu stopu, ECB je najavio povećanje za 0,25 posto u julu, te vjerovatnih 0,50 posto u septembru. To je odgovor na inflaciju. Naša projekcija je da neće doći do naglog i brzog porasta kamatnih stopa, ali je sigurno da će u srednjem roku doći do njihovog blagog porasta. Naša preporuka je da građani pogledaju ugovore i oni koji imaju varijabilnu kamatnu stopu da je pokušaju promijeniti na fiksnu, naglasio je Softić.
On je još jednom podsjetio da je bh. bankarski sektor dosta likvidan i postojaće neka vrsta zdrave konkurencije među bankama kad su u pitanju krediti.
S obzirom na trenutnu situaciju mnogi se pitaju mogu li nadležne institucije jače djelovati.
– Vladajuće institucije mogu i trebaju djelovati. Centralna banka BiH kroz stabilnu valutu doprinosi ovakvoj situaciji dajući makroekonomsku i finansijsku stabilnost. Prostor postoji kod vlasti da još jače reaguju. Imali su dobre mjere u pandemiji i sad postoji prostor, na primjer, kroz uspostavljanje moratorija na akcize ili porez na dobit, donesena je odluka o izmjeni PDV-a, znači postoji mogućnost kako bi se dali poticaji za proizvodne cikluse, jer je važno da ne stanu privredne aktivnosti, nego da se podstaknu. Vrlo je važno da se najugroženijim kategorijama da stimulans kako bi im se pojačala kupovna moć i tu vidimo prostor za djelovanje jer su budžetski prihodi rasli, dodao je Softić.
Projekcije
On je naglasio kako ova situacija utiče i na konvertibilnu marku, ali je dobro što imamo valutni odbor i što je KM vezana za euro.
– KM je sigurna jer postoje raspoložive devizne rezerve i pokriće. Građani trebaju biti mirni i imati povjerenje u konvertibilnu marku, poručio je Softić.
Projekcije koje je imala kako Centralna banka BiH tako i druge institucije i organizacije u međuvremenu su se revidirale.
– Naše projekcije su prevashodno bile takve da je BDP koji je u 2021. rastao preko 7 posto ove godine trebao biti oko 4 posto, ali mi smo revidirali projekciju i ona sada iznosi 2,8 posto, a za 2023. BDP će iznositi oko 1,5 posto. To je posljedica smanjene ekonomske aktivnosti i visoke stope inflacije, istakao je Softić.