Nestabilnost na svjetskom tržištu, uzrokovana prvenstveno problemima u lancima snabdijevanja još u periodu Covid pandemije, energetska kriza, recesija, moguća svjetska stagflacija… dovele su do povećanja cijena na opštem nivou, što pokazuju i podaci vanjskotrgovinske razmjene BiH.
Izvoz u EU
Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene BiH u periodu januar-juni 2022. iznosio je 23,2 milijarde KM i povećan je za 41,1 posto u odnosu na isti period prethodne godine, rečeno je na prezentaciji osnovnih pokazatelja vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom za prvih šest mjeseci 2022.
– Ukupan izvoz je iznosio 9,3 milijarde KM i za 39,17 posto je veći u odnosu na isti period 2021. godine, dok je uvoz iznosio 13,9 milijardi KM, što je više za 42,4 posto u odnosu na 2021, kazao je Zdravko Marinković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
—
—
Prema njegovim riječima, BiH dobar dio uvoza ostvaruje radi izvoza, odnosno uvozi radi dorade proizvoda nakon čega iste proizvode izvozi, što je jedan od uzroka visokog deficita, koji se stalno i povećava, a koji za prvih šest mjeseci iznosi 4,6 milijardi KM.
Evropska unija i dalje je najznačajniji vanjskotrgovinski partner i BiH, te smo na tržište EU izvezli robe vrijedne 6,7 milijardi KM, što je više za 37,22 posto u odnosu na 2021, dok je uvoz iz EU iznosio 9 milijardi KM i veći je za 36,14 posto u odnosu na 2021.
– Najznačajniji partner po obimu razmjene iz EU je Republika Hrvatska. Izvoz je u prvih pola godine iznosio 1,3 milijarde, a uvoz 2,4 milijarde KM, kazao je Momčilo Komljenović, zamjenik generalnog sekretara VTKBiH.
On je govorio i o razmjeni po sektorima te je istakao da je drvna industrija jedna od rijetkih koja je zabilježila suficit i to od 640 miliona KM. Rast izvoza zabilježen je i u metalskom sektoru.
– Ovom povećanju je u najvećoj mjeri doprinijelo povećanje izvoza aluminija i njegovih dijelova, dijelova od željeza i čelika, te izvoz elektroindustrije, rekao je Komljenović.
Investicije
– Činjenice govore da je bh. ekonomija suočena sa brojnim problemima, odlaskom radne snage, smanjenim stranim investicijama, muči nas slaba konkurentnost, a o ekonomiji dovoljno govori činjenica da imamo više kladionica, nego radionica. Sve to moramo mijenjati, a prije svega usklađivati obrazovanje sa tržištem rada, poručio je Komljenović.
