Otkrivamo tajne usješnih biznisa!

    I dalje više uvozimo nego što izvozimo: Imamo više kladionica, nego radionica

    I Dalje Više Uvozimo Nego Što Izvozimo: Imamo Više Kladionica, Nego Radionica

    Nestabilnost na svjetskom tržištu, uzrokovana prvenstveno problemima u lancima snabdijevanja još u periodu Covid pandemije, energetska kriza, recesija, moguća svjetska stagflacija… dovele su do povećanja cijena na opštem nivou, što pokazuju i podaci vanjskotrgovinske razmjene BiH.

    Izvoz u EU

    Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene BiH u periodu januar-juni 2022. iznosio je 23,2 milijarde KM i povećan je za 41,1 posto u odnosu na isti period prethodne godine, rečeno je na prezentaciji osnovnih pokazatelja vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom za prvih šest mjeseci 2022.

    – Ukupan izvoz je iznosio 9,3 milijarde KM i za 39,17 posto je veći u odnosu na isti period 2021. godine, dok je uvoz iznosio 13,9 milijardi KM, što je više za 42,4 posto u odnosu na 2021, kazao je Zdravko Marinković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

    U prvom polugodištu BiH je uvezla vode vrijedne 109,3 miliona KM, a izvezla samo 24, 6 miliona KM

    Prema njegovim riječima, BiH dobar dio uvoza ostvaruje radi izvoza, odnosno uvozi radi dorade proizvoda nakon čega iste proizvode izvozi, što je jedan od uzroka visokog deficita, koji se stalno i povećava, a koji za prvih šest mjeseci iznosi 4,6 milijardi KM.

    Evropska unija i dalje je najznačajniji vanjskotrgovinski partner i BiH, te smo na tržište EU izvezli robe vrijedne 6,7 milijardi KM, što je više za 37,22 posto u odnosu na 2021, dok je uvoz iz EU iznosio 9 milijardi KM i veći je za 36,14 posto u odnosu na 2021.

      Kroz projekat EU4Business zaposleno više od 900 osoba

    – Najznačajniji partner po obimu razmjene iz EU je Republika Hrvatska. Izvoz je u prvih pola godine iznosio 1,3 milijarde, a uvoz 2,4 milijarde KM, kazao je Momčilo Komljenović, zamjenik generalnog sekretara VTKBiH.

    On je govorio i o razmjeni po sektorima te je istakao da je drvna industrija jedna od rijetkih koja je zabilježila suficit i to od 640 miliona KM. Rast izvoza zabilježen je i u metalskom sektoru.

    – Ovom povećanju je u najvećoj mjeri doprinijelo povećanje izvoza aluminija i njegovih dijelova, dijelova od željeza i čelika, te izvoz elektroindustrije, rekao je Komljenović.

    Investicije

    – Činjenice govore da je bh. ekonomija suočena sa brojnim problemima, odlaskom radne snage, smanjenim stranim investicijama, muči nas slaba konkurentnost, a o ekonomiji dovoljno govori činjenica da imamo više kladionica, nego radionica. Sve to moramo mijenjati, a prije svega usklađivati obrazovanje sa tržištem rada, poručio je Komljenović.

     

    www.oslobodjenje.ba

    Koliko je koristan ovaj članak?

    Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

    Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

    Za sada nema glasova! Budite prvi koji će ocijeniti ovaj post.

    Kako vam se ovaj post učinio korisnim ...

    Pratite nas na društvenim mrežama!

    Žao nam je što vam ovaj post nije bio koristan!

    Poboljšajmo ovaj post!

    Recite nam kako možemo poboljšati ovaj post?

    Supported by TNT Grupacija
    Mirko Mirko
    Mirko Mirkohttps://poslovne.com
    Mirko je živa enciklopedija. Voli historiju, puno istražuje. Njegove zanimljivosti ostavljaju bez daha. Vrhunski je novinar i istražvač. Dugogodišnji je član TNT grupacije.
    Supported by TNT Grupacija spot_img

    DRUGI UPRAVO ČITAJU