Projekat energetske efikasnosti za Bosnu i Hercegovinu (BEEP) od 2015. godine implementira Federalno ministarstvo prostornog uređenja, uz kreditna zaduženja Svjetske banke, a podrazumijeva građevinske radove u cilju utopljavanja i obnove javnih zgrada, kao i edukaciju šire javnosti o važnosti energetski efikasnog ponašanja. O viziji razvoja u oblasti energetske efikasnosti javnih zgrada u nadolazećim desetljećima, s osvrtom na ostvarene rezultate i prepreke u vezi s obnovom zgrada tokom prethodnih godina, govorit će se i na Međunarodnoj konferenciji pod nazivom „Poboljšanje okruženja za energetsku efikasnost u sektoru javnih zgrada u Bosni i Hercegovini“, koju organizira Federalno ministarstvo prostornog uređenja u sarajevskoj Vijećnici 14. septembra. To je ujedno povod za razgovor sa federalnim ministrom prostornog uređenja Josipom Martićem.
Gospodine Martiću, opredjeljenje Vlade Federacije BiH odnosno Federalnog ministarstva prostornog uređenja je dekarbonizacija sektora zgradarstva kroz poboljšanje energetske efikasnosti javnih zgrada. Na koji način se realizuje taj projekat i koliko se do sada uradilo na poboljšanju okruženja za energetsku efikasnost?
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine prepoznala je energetsku učinkovitost kao podršku održivom ekonomskom razvoju BiH na putu ka EU, te kroz niz projekata nastojali smo ukazati na benefite poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru javnih zgrada i podržati razvoj skalabilnih modela financiranja energetske učinkovitosti. Zahvaljujući suradnji s financijskim institucijama i organizacijama poput Svjetske banke, KfW, UNDP, GIZ, USAID i švicarskog Caritas-a uspjeli smo implementirati brojne projekte energetske učinkovitosti u BiH. Rezultati ostvareni kroz projekte Svjetske banke za energetsku učinkovitost u BiH (BEEP i Additional Financing for BEEP) najbolji su primjer dobre sinergije između ministarstva, projektnog tima i financijera jer kroz investiciju od 39.3 miliona KM do sada je obnovljeno 80 javnih zgrada ukupne površine veće od 246.000 m². Time je kreirano 1.963 zelenih radnih mjesta, te je poboljšana ugodnost boravka za više od 476.500 korisnika. Provođenjem aktivnosti u okviru BEEP projekta očekuje se smanjenje emisija CO2 od gotovo 9.000 tona godišnje, dok uštede energije na godišnjoj razini iznose 29.5 milijuna kWh.
Kada govorimo o sektoru javnih zgrada u BiH, prema raspoloživim podacima, prosječna potrošnja energije u javnim zgradama u Bosni i Hercegovini je tri puta veća od prosjeka Europske unije (EU), što ih kategorizira kao energetski neefikasne zgrade. Više od 50% zahtjeva implementaciju mjera energetske efikasnosti. Da li se može u narednom periodu umanjiti ovaj procent?
Podaci koje ste iznijeli su potpuno točni. Naime, prema preliminarnim rezultatima popisa koje trenutno provodi Ministarstvo, u Federaciji BiH imamo više od 4.000 objekata javne namjene, a preko 50% tih objekata, zahtijeva implementaciju mjera energetske učinkovitosti. Provođenje ovih mjera predstavlja značajan potencijal za uštede energije i stvaranje boljih uvjeta za korisnike zgrada. Navedeno ukazuje i na to da bi Bosna i Hercegovina, između ostalog, na mjerama energetske učinkovitosti i značajnom potencijalu za uštedu energije, mogla bazirati svoj daljnji srednjoročni ekonomski razvoj i kreirati nova radna mjesta. U tom smislu, energetski učinkovita obnova zgrada u FBiH prilika je za nove investicije i pokretanje masovnih građevinskih radova kroz primjenu novih materijala i tehnologija, te održivu gradnju. Ovo bi rezultiralo upošljavanjem postojeće građevinske operative i dodatne radne snage, što bi u konačnici doprinijelo privrednom razvoju BiH. Povećanje energetske učinkovitosti zgrada vodi ka smanjenju troškova za energiju kako u javnim tako i privatnim budžetima.
U posljednje vrijeme se često spominje Europski zeleni plan, a dio toga je i naša zemlja šta to podrazumijeva?
Bosna i Hercegovina se obvezala da će od 2024. godine godišnje obnavljati 3% podne površine zgrada koje koriste institucije vlasti površine veće od 250 m2. Nadalje, Bosna i Hercegovina se 2015. godine, zajedno sa 192 države članice Ujedinjenih naroda, obvezala na provođenje Agende 2030 za održivi razvoj, upravo jer je održivi razvoj u samom centru politika Europske unije i njenih država članica. Stoga je usvojen „Okvir za realiziranje ciljeva održivog razvoja u Bosni i Hercegovini“, koji predstavlja širi okvir za postizanje ciljeva Agende 2030 odnosno mogućnost značajnog unaprjeđenja socijalnih, ekonomskih i okolišnih aspekata, i jačanja regionalne suradnje. S tim u vezi Europski zeleni plan (European Green Deal) predstavlja strateški dokument koji bi Europu trebao učiniti prvim „klimatski neutralnim“ kontinentom do 2050. godine. Prošle godine je usvojen dokument od izuzetnog značaja za daljnji razvoj zemalja Zapadnog Balkana, a to je „Zelena agenda za Zapadni Balkan za period do 2030“. Ovaj dokument predstavlja novu strategiju ekonomskog rasta i okolinskog razvoja regije, kojom se prelazi s tradicionalnog na model održive ekonomije. Akcijski plan za Zelenu agendu za Zapadni Balkan temelji se na pet stupova: dekarbonizacija, cirkularna ekonomija, smanjenje zagađenja, održiva poljoprivreda i proizvodnja hrane i bioraznolikost. Kako je prioritet Bosne i Hercegovine pristupanje Europskoj uniji, naša država je nedvojbeno u obvezi implementirati sve sukladno navedenim potpisanim sporazumima. Imajući u vidu kompleksnost uređenja i razine vlasti u BiH, do sada su ipak postignuti značajni rezultati u oblasti energetske učinkovitosti u sektoru javnih zgrada. Zahvaljujući suradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Federalnim ministarstvom energije, rudarstva i industrije, uspostavljena je legislativa na nivou FBiH, te možemo reći kako je oblast energetske učinkovitosti u sektoru zgradarstva u FBiH operativna. To potvrđuju i rezultati do sada implementiranih projekata, posebno u sektoru javnih zgrada.
Svaki projekat ima svoj početak i kraj. Kada se završi Projekat energetske efikasnosti za Bosnu i Hercegovinu (BEEP) da li se nastavlja u nekom drugom obliku?
Itekako smo svjesni te činjenice. Zato je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine uspostavila Revolving fond kao samoodrživi financijski mehanizam s ciljem prikupljanja i upravljanja financijskim sredstvima za provođenje mjera energetske učinkovitosti u javnim objektima u FBiH. O tome ćemo, između ostalog, govoriti u okviru Međunarodne konferencije „Poboljšanje okruženja za energetsku efikasnost u sektoru javnih zgrada u Bosni i Hercegovini“.
O čemu će se još govoriti na Međunarodnoj konferenciji koju organizirate 14. septembra?
Govorit će se o viziji razvoja u oblasti energetske učinkovitosti javnih zgrada u nadolazećim desetljećima, s osvrtom na ostvarene rezultate i prepreke vezano za obnovu zgrada tijekom prethodnih godina, te ukazati na značaj uspostavljanja inventara javnih zgrada i održivih mehanizama financiranja energetske učinkovitosti, kao i mobilizacije privatnog kapitala. Na tom skupu će se naći svi ključni akteri u oblasti energetske učinkovitosti i sektora javnih zgrada u BiH, pa će se razgovarati o temama važnim za energetsku učinkovitost, a posebno o modelima financiranja i izgradnji kapaciteta s ciljem uklanjanja postojećih prepreka za daljnji razvoj tržišta i povećanje energetske učinkovitosti u sektoru javnih zgrada.