“Ukupan obim razmjene s EU je 10,4 milijarde KM i manji je za 287 miliona KM u odnosu na prošlu godinu. U EU je izvezeno robe vrijedne 4,3 milijarde KM, što predstavlja smanjenje od jedan posto, tako da je u odnosu na prethodnu godinu izvezena gotovo ista vrijednost. Uvezeno je robe u ukupnoj vrijednosti od šest milijardi, što je povećanje od 331 milion KM ili šest posto u odnosu na isti period prethodne godine. Deficit u razmjeni sa EU iznosi 1,7 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom 72 posto”, stoji u podacima.
U EU se najviše plasiralo izolovane žice za 213.832.677 KM, električne energije za 200.141.743, te sjedala za 194.177.073 KM.
S druge strane, iz EU je najviše došlo naftnih ulja za 577.124.183 KM, automobila i drugih motornih vozila za 238.458.196 KM, te kamenog uglja, briketa i sličnih krutih goriva za 145.697.805 KM.
BiH je sa zemljama CEFTA u četiri mjeseca imala razmjenu od 2,5 milijardi KM i ona je smanjena usljed smanjenja i izvoza i uvoza.
“Obim razmjene je manji za 58,8 miliona KM. Na tržište CEFTA je izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 1,1 milijardu KM, što predstavlja smanjenje od 45,6 miliona KM ili četiri posto. Sa tržišta CEFTA je uvezeno robe u vrijednosti 1,4 milijarde, što je gotovo jednako prošlogodišnjem izvozu za isti period (smanjenje jedan posto). Deficit u razmjeni sa CEFTOM iznosi 299,4 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom 78 posto”, navodi se u podacima.
Najviše je izvezeno električne energije za 214.484.929 KM, koksa i polukoksa od kamenog ugljena, mrkog ugljena za 98.519.096 KM i mrkog uglja za 68.681.157 KM, dok je uvezeno naftnih ulja za 82.610.358 KM i kukuruza za 42.453.576 KM.
Sa zemljama EFTA smanjena je razmjena za 156,6 miliona KM i u prva četiri mjeseca ove godine iznosi 366,2 miliona KM.
“Izvoz je iznosio 182,7 miliona KM i povećan je za 32 miliona KM ili 21 postou odnosu na isti period prethodne godine. Uvezeno je robe u vrijednosti od 183,5 miliona KM, što je smanjenje za 188,6 miliona KM ili 51 posto. Uglavnom sva razmjena se obavlja sa Švajcarskom, tako da je i ovo smanjenje uglavnom povezano sa smanjenjem izvoza u tu zemlju. Deficit iznosi 869.000 KM, a pokrivenost uvoza izvozom 99,5 posto”, navodi se.
Izvezeno je električne energije za 86.364.311 KM, ostalog namještaja i njegovih dijelova za 12.624.682, a uvezeno je aluminijuma za 43.599.471 KM i naftnih ulja za 32.089.989 KM.
Ekonomista Igor Gavran rekao je da kada je riječ o padu vrijednosti izvoza, on se dijelom može objasniti i nižim cijenama određenih proizvoda koji se sada jednostavno više ne mogu prodati po ranijim višim cijenama i jednaki obim izvoza ima manju vrijednost.
“S druge strane, količinsko umanjenje izvoza mogu objasniti akumulirani efekti inflacije koji su iscrpili kupovnu moć i umanjili tražnju na mnogim tržištima, a mjere koje su centralne banke poduzimale protiv inflacije podizanjem kamatnih stopa su djelovale i na usporavanje ekonomskih aktivnosti, što je kombinovano uticalo na smanjenje tražnje i time i količinsko smanjenje našeg izvoza. Slično je i s uvozom kada je riječ o količinama namijenjenim daljoj preradi radi izvoza, te smanjenju tražnje na domaćem tržištu zbog pada kupovne moći”, objasnio je Gavran.
Objava BiH u EU, CEFTA i EFTA izvezla najviše struje pojavila se prvi puta na Business Magazine.
