Bosna i Hercegovina će u ovoj te u narednih desetak godina imati značajne viškove električne energije koji se “prepoznaju” u Indikativnom planu razvoja proizvodnje i Integriranom energetskom i klimatskom planu za razdoblje 2024.-2033. godina, a o kojem je stručna rasprava koncem prošle godine vođena i na savjetovanju Bosanskohercegovačkog odbora Međunarodnog vijeća za velike električne sustave (BHK CIGRE) u Neumu.
Plan podrazumijeva da će BiH u tom roku imati jedanaest vjetroparkova (tri postojeća i osam novih) ukupne instalirane snage oko 769 megawata i sedam novih solarnih (fotonaponskih) elektrana ukupne instalirane snage oko 312 megawata, što je povećanje u odnosu na ranije planove. Godišnje bilance temeljene na tim podacima pozitivne su i u kontekstu nekoliko scenarija unutar domaćeg elektroenergetskog sustava.
Nastavak tranzicije
Naime, elektroenergetičari BiH su, zajedno sa znanstvenim radnicima i poslovnim ljudima, izradili više od stotinu zadaća, preporuka i inicijativa za unaprjeđenje elektroenergetskog sistema, primjenu novih tehnologija, razvoja tržišta…
Prema riječima Zijada Bajramovića, predsjednika Bosanskohercegovačkog odbora CIGRE, to je bitan preduvjet za nastavak tranzicije, ne samo u toj oblasti, već i u društvu u cjelini. Prisustvo mladih elektroenergetičara u aktivnostima koje je Odbor organizirao u prošloj godini te opredjeljenja proistekla sa skupa u Neumu ukazuju da se u 2024. godinu ulazi s novom energijom koja prepoznaje dinamični proces tranzicije.
Među zahtjevima oblikovanim u proteklom periodu, posebno su odlučni oni koji se odnose na intenziviranje elektromobilnosti, kao i onaj o uspostavi regulatornog okvira i sustava poticaja, kojima se traži pojednostavljenje procedure dobivanja dozvola, smanjenje poreza i snižavanje troškova registracije i ostalih dažbina.
Širenje znanja
Sukladno svojoj misiji i viziji, CIGRE u BiH će nastaviti pružati nepristrane tehničke informacije i rješenja za probleme elektroenergetskih sustava, rečeno je Feni u BHK CIGRE.
– Prema Integriranom energetskom i klimatskom planu, do 2030. godine potrebno je 2.230 GWh obnovljive električne energije. Proizvodnju te obnovljive električne energije bi mogli pokriti određeni objekti koji se realiziraju ili planiraju, što znači da treba graditi 250 do 300 MW godišnje. Treba istaći da su ti objekti, najvećim dijelom, privatna ulagana te će cijena električne energije biti tržišna, ukazuje Edhem Bičakčić, počasni predsjednik BHK CIGRE.
Prema njegovim riječima, CIGRE omogućava širenje znanja bez prepreka, otvoren i transparentan rad, podržava rast i potiču članove da kroz globalno sudjelovanje postignu svoje individualne i zajedničke ciljeve u unaprjeđenju elektroenergetskih sustava.
The post BiH ostaje pouzdan izvoznik električne energije appeared first on Dnevni.ba.