Priliv stranog kapitala u Bosnu i Hercegovinu usporio je nakon snažne 2023. godine. Najnoviji podaci upućuju na opreznije ulaganje, veće oslanjanje na dobit postojećih kompanija i manji broj velikih novih projekata.
Prema godišnjem izvještaju Centralne banke BiH, direktne strane investicije u 2024. iznosile su 1,76 milijardi KM. Godinu ranije dostigle su 2,06 milijardi KM, što znači da je godišnji priliv smanjen za oko 14,6 posto.
Za prvih devet mjeseci 2025. evidentirano je 1,05 milijardi KM direktnih stranih investicija, odnosno 33 posto manje nego u istom periodu 2024. Pritom se 70,7 posto neto priliva odnosilo na reinvestiranu dobit. Kompanije koje već posluju u BiH nastavile su ulagati, ali je svježeg kapitala za nove pogone, akvizicije i projekte bilo manje.
Njemačka i zemlje regije ostaju važni ulagači
U periodu od januara do septembra 2025. najveći pojedinačni priliv došao je iz Njemačke i iznosio je 264,6 miliona KM. Slijedile su Hrvatska sa 223,4 miliona, Slovenija sa 154,5 miliona, Srbija sa 137,9 miliona i Austrija sa 103,1 milion KM.
BiH je snažno vezana za evropske proizvodne i trgovačke lance. Investitori iz susjednih zemalja dobro poznaju tržište, lakše organizuju dobavu i često već imaju poslovne partnere u zemlji. Njemački kapital je posebno važan za proizvodnju, izvoz i kompanije koje rade kao dobavljači većih evropskih sistema.
Razvijenije tržište kapitala BiH olakšalo bi finansiranje domaćih kompanija i njihovo povezivanje sa stranim partnerima. Investitor lakše ulazi u zemlju u kojoj postoje pouzdani lokalni partneri, dostupno finansiranje i jasan put za širenje poslovanja.
Najviše kapitala odlazi u finansije i trgovinu
Finansijske djelatnosti privukle su 364 miliona KM u prvih devet mjeseci 2025. Maloprodaja je privukla 189,5 miliona, a veleprodaja 175,4 miliona KM. Priliv u proizvodnju hrane iznosio je 61,4 miliona KM, dok su telekomunikacije privukle 50,3 miliona.
Ovakva raspodjela nije idealna za ekonomiju koja želi snažniji izvoz. Finansije i trgovina donose kapital, porezne prihode i radna mjesta, ali proizvodni projekti obično imaju širi učinak na dobavljače, tehnologiju i stručne kadrove. Zato se uspjeh investicijske politike ne bi trebao mjeriti samo ukupnim iznosom, nego i vrstom ulaganja.
Kada se uporede regionalni biznis trendovi, vidi se da se zemlje jugoistočne Evrope bore za slične projekte: proizvodne pogone, logističke centre, IT usluge, energetiku i centre za poslovnu podršku. Kapital ide tamo gdje je početak rada brži, a troškovi i pravila predvidljiviji.
Umjeren rast ograničava apetit za nove projekte
Centralna banka BiH je 23. juna 2026. procijenila realni rast ekonomske aktivnosti od 2,1 posto u prvom kvartalu i 2 posto u drugom kvartalu. Doprinos uslužnog sektora ostaje pozitivan, dok proizvodnja trpi zbog slabe vanjske potražnje i viših troškova.
Inflacija dodatno otežava planiranje. Procjena za prvu polovinu 2026. iznosi 5,3 posto, a za treći kvartal 6,1 posto. Više cijene energije, transporta i rada mogu odgoditi projekte s manjim maržama, posebno u industriji.
To ipak ne zatvara prostor za ulaganja. BiH ima konkurentne lokacije, industrijsku tradiciju, blizinu tržišta Evropske unije i kompanije koje već izvoze složene proizvode. Problem nastaje kada investitor mjesecima čeka dozvole, priključke ili usklađene odgovore različitih nivoa vlasti.
Šta bi moglo privući više stranog kapitala
Investitoru su potrebni pouzdani rokovi, dostupno zemljište, stabilna energija i radnici s odgovarajućim znanjem. Poticaji mogu pomoći, ali ne mogu nadoknaditi nejasnu proceduru ili ugovor koji se teško provodi.
Zato odgovor na pitanje kako privući strani kapital počinje prije promotivne konferencije. Potrebna je pripremljena lokacija, osoba odgovorna za projekt i jasan pregled svih troškova od registracije firme do početka proizvodnje.
Brojke za 2025. upozoravaju na usporavanje, dok visok udio reinvestirane dobiti potvrđuje da postojeći ulagači još vide prostor za rast. Cilj za 2026. treba biti više novih projekata koji donose izvoz, tehnologiju i dugoročnu potražnju za domaćim dobavljačima.