U Federalnom agromediteranskom zavodu (FAZ) u Mostaru protekle sedmice održane su deseta promotivno-ocjenjivačka izložba i znanstveno-stručna radionica o temi Smokva.
—
—- Ovo je deseta ocjenjivačka izložba u fokusu koje je smokva. FAZ ima nekoliko sličnih radionica, a to su mediteranske kulture: smokva, maslina, šipak i vinova loza. Kroz ovu edukativnu radionicu, zajedno s našim proizvođačima, želimo vidjeti gdje se trenutno nalazimo, koji su aktualni problemi i na koji način možemo popraviti ono što nije dobro, kazao je Mario Leko, pomoćnik direktora za biljnu proizvodnju FAZ-a.
Povećati kapacitete
Dodao je kako iz iskustva s proizvođačima znaju da su njihove radionice dobro prihvaćene i da se od FAZ-a očekuje ova vrsta aktivnosti.
– Prema našim evidencijama, raspolažemo s 50,7 hektara u intenzivnom uzgoju, a nismo računali veliki broj stabala koja su u okućnicama. U posljednjih deset godina to je povećanje od gotovo 100 posto, ali su i dalje naše površine skromne i to nije dovoljno. Pokušat ćemo raditi na tome da se kapaciteti za uzgoj smokava povećaju, rekao je Leko.
On je kao jedan od glavnih problema istakao nepostojanje udruge proizvođača.
– Jedan od glavnih ciljeva naših radionica je da potaknemo proizvođače na udruživanje i na taj način napravimo strategiju stavljanja proizvoda od smokve na tržište, u svježem i prerađenom obliku, dodao je Leko.
Direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Marko Ivanković ukratko se osvrnuo na pitanja i izazove s kojima se susreću u današnjem smokvarstvu.
– Mi ove izložbe radimo kako bismo povećali broj hektara i broj proizvoda na bazi smokve. Nismo zadovoljni pomakom na terenu jer se nova stabla slabo sade. Zemlje poput Turske imaju oko 120 proizvoda na bazi prerađene smokve, a mi kad smo počeli nabrajati, nismo došli ni do osam. Treba raditi na tome da se posade novi nasadi smokve, a mi smo tu da pomognemo ljudima stručnim savjetima i laboratorijskim analizama, kazao je Ivanković.
Aida Kohnić, inženjer voćarstva i vinogradarstva, govorila je o nekim pogrešno uvriježenim mišljenjima o smokvi.
—
—- Pošto ja dolazim iz svijeta poljoljekarni, mogu reći da se uzgoj smokve itekako isplati. Moja tema su iskustva iz uzgoja. Problem je što kod nas o smokvi vlada jedno pogrešno mišljenje, a to je da smokvi ne treba navodnjavanje, može se posaditi na bilo koju zemlju, smokvu ne trebamo štititi i tako dalje. Smokvi, kao i ostalim biljkama, treba jednaka pažnja, pogotovo kad je voćka mlada, naglasila je Kohnić.
Najslabija karika
Kao najslabiju kariku modernog smokvarstva ona je istakla preradu.
– U Čapljini imamo tvornicu Lasta, koja proizvodi čuvenu štrudlu od smokava. Hoćemo li se zapitati je li u toj štrudli uvozna marmelada ili domaća? Logično je da bi to trebala biti marmelada od domaće smokve za koju znamo odakle dolazi i kako je proizvedena, poručila je Kohnić.