Jedan od najvećih projekata u sektoru infrastrukture i zdravstva u BiH je gradnja prve privatne opće bolnice u BiH. Investitor je ASA Grupacija, a tim povodom za Klix.ba je govorio direktor projekta ASA Bolnice profesor Rasim Jusufović.
Šta nam možete reći o ovome projektu? Kako se pojavila ideja za ovakvom investicijom?
Investitor izgradnje bolnice je ASA Grupacija. Ideja za uspostavljanje bolnice je rođena još 2015. godine kada je ASA Grupacija akvizirala polikliniku Eurofarm. Tada je Eurofarm imao 15 uposlenih, a danas širenjem poslova je postao najveća privatna zdravstvena ustanova u BiH i upošljava 200 ljudi te se nalazi na 13 lokacija. Kroz strategiju širenja zdravstene usluga, pokrenuta je ideja da iz te primarne ambulantne zaštite idemo u bolničku zdravstvenu zaštitu što je rezultiralo početkom gradnje prve privatne opšte bolnice u BiH, ASA Bolnice.
Koji je finansijski okvir i koja je uloga Medicinskog univerziteta u Beču u ovom projektu?
U ovom momentu ne možemo govoriti o finansijskoj konstrukciji. Mediciniski univerzitet u Beču ima ulogu razvoj sistema upravljanja kvalitetom i sigurnosti po najvišim međunarodnim standardima, kontinuirane edukacija kadra, te kliničko upravljanje ASA Bolnicom od strane renomiranih evropskih stručnjaka i razvoj zajedničkih naučno-istraživačkih programa. Mi otvaramo novu bolnicu i želimo da od samog početka obezbijedimo efikasno, sigurno i naučno potkrijepljeno upravljanje bolnicom.
Za razliku od poliklinika ovo je nešto sasvim drugo, kako bismo mi jako brzo napravili neku kraticu za ostvarenje klinike izvrsnosti tražili smo partnera širom svijeta.
Razgovarali smo sa mnogim svjetskim klinikama no shvatili smo da je baš taj Beč kulturološki i geografski najbliži nama, a i zbog činjenice da smo opazili da se u posljednje vrijeme veliki broj pacijenata upravo liječi u toj bolnici. Odlučili smo da porazgovaramo sa AKH bolnicom kojom upravlja Medicinski univerzitet u Beču kako bi pokušali dogovoriti s njima ugovor o strateškom partnerstvu kako bi oni klinički upravljali našom bolnicom. Mi smo dogovorili da se onako, kako se liječi u AKH da želimo da se radi kod nas. Htjeli smo da zadržimo taj kostur, sve te standardne operativne procedure, da sve bude urađeno od strane njih.
Njihovi stručnjaci rade puno radno vrijeme kod nas, jutarnji sastanak vodi medicinski direktor na engleskom jeziku sa svim šefovima odjeljenja. Glavna medicinska sestra dolazi također iz AKH koja također vodi sastanak na engleskom jeziku po svim standardima koje se vode u Beču. S time smo htjeli da obezbijedimo kliničku ekspertizu da znamo tačno kako se koja stvar u bolnici odvija, da je to dokumentirano kroz sistem kvalitete sigurnosti. Zato smo mi posegnuli sa jednom od najpoznatijih institucija takvog kalibra u Evropi i napravili ugovor s njima. Sad smo u fazi izrade sistema kvalitete sigurnosti ali i pripremamo se za novi val upošljavanja koji je pred nama.
Da li imate neke brojeve, koliko će kreveta biti u bolnici, koliko će biti zaposlenih?
Bolnica će imati 170 kreveta koji će se prostirati na sedam spratova. U petoj godini poslovanja kada ćemo postići svoj maksimum imat ćemo 470 uposlenih. Sada za dvije sedmice kreće javni oglas za upošljavane 350 ljudi. Napravit ćemo posebnu web stranicu za to, za sve pozicije uključujući doktore, sestre, pomoćno osoblje i vozači, svi će biti obuhvaćeni tim pozivom. Krajem ove i početkom naredne imat ćemo sva imena a zatim ćemo ih slati na dodatne edukacije u Beč ukoliko je to potrebno.
Poseban dio tima se bavi istraživanjem opreme i IT rješenja koje planiramo koristiti, pa ni u tom segmentu, kao ni u ostalim, apsolutno ništa nije prepušteno slučaju. Osim tehnološki najsavremenije medicinske opreme koju pažljivo biramo, ostvarili smo saradnju i sa kompanijom Dedalus, jednom od najvećih globalnih kompanija za zdravstveni softver na svijetu. Ovog partnera smo odabrali zbog naše usmjerenosti ka digitalizaciji i pružanju efikasnije zdravstvene usluge koja će biti potpomognuta provjerenim, etabliranim i cjelovitim zdravstvenim softverom. Također, svi procesi i kretanja materijala i ljudi u bolnici su mapirani i simulirani u posebnoj 3D aplikaciji kako bismo ih na najbolji način optimizirali i njima upravljali. To omogućava da pravilno dimenzioniramo potrebni prostor, osoblje, medicinsku, ali i ostalu tehnologiju.
Da li će pacijenti u ovoj bolnici moći imati sve usluge koje imaju naprimjer na KCUS-u ili drugim javnim bolnicama?
KCUS je ipak mjesto tercijarne zdravstvene zaštite. Mi ćemo pokriti sve usluge koje možete dobiti u bilo kojoj općoj bolnici, s tim da mi kažemo da je samo to početak. Želimo biti opća bolnica koja će vremenom razvijati centre izvrsnosti, te u konačnici uključiti i segmente tercijarne zdravstvene zaštite.
Jasno je da je to privatna bolnica i da će pacijenti plaćati za usluge, ali da li će biti nekih usluga koje će građani dobiti besplatno? Da li će opća bolnica biti povezana sa zavodima zdravstvenog osiguranja?
Mi kao zdravstveni sistem već imamo potpisane ugovore sa kantonalnim fondom, neke od naših usluga već se nalaze na listama koje financiraju javni zdravstveni fondovi. Ta evolucija zdravstvenog sistema u BiH prati evoluciju koja se dešavala u Sloveniji, Poljskoj, Češkoj. U takvim sistemima jedan dio se plaća, drugi dio se doplaćuje, a treći dio preuzima zdravstveno osiguranje, bilo da se radi o javnom obaveznom ili dobrovoljnom bolničkom zdravstvenom osiguranju.
Očekujemo proširenje te saradnje, najave su da će doći do takvog širenja u BiH. Prisutnost naše medicinske usluge će biti u najboljoj sinergiji sa ASA Osiguranjem koje je trenutno najveća osiguravajuća kuća u BiH. Naša usluga će biti plaćena od strane pacijenata na način djelomično javnim fondovima, djelomično privatnim plaćanjima, a u najvećem dijelu kroz dobrovoljno zdravstveno osiguranje.
Možemo govoriti o postepenoj transformaciji cjelokupnog zdravstvenog sistema, da li će biti određenog otpora prema toma jer su građani navikli da je zdravstvo besplatno? Da li očekujete probleme i poteškoće, kako mislite to prevazići?
Mi smo pokrenuli rad na tome sa stručnjacima iz oblasti osiguranja i skoro smo imali jedan sastanak sa kompanijama iz Poljske, Češke i Slovačke koji su kroz tu evoluciju prošli. Imali smo jedan veliki okrugli sto u augustu kada smo okupili donosioce odluka iz oblasti zdravstvenog sistema, pa su tu bili predstavnici fonda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, makroekonomski analitičari, vlasnici privatnih ustanova te smo razgovorali na temu evolucije zdravstva. Smatram da mi u BiH imamo stručnjake koji nam mogu pomoći da najbolji način napravimo reformu zdravstva koja će usluge učiniti priuštivom, a koristeći najbolje prakse zemalja iz okruženja koje su uspješno prošli kroz taj proces.
Posljednjih godina imamo tendenciju odlaska medicinskih radnika, da li očekujete da ćete vratiti neke radnike u BiH i da li ćete moći ostvariti sve ciljeve kadrom iz BiH?
Na tome trenutno najviše radimo, mi smo izuzetno ponosni da su naše prezentacije izazvale odaziv naših stručnjaka širom svijeta. Tako da već imamo potpisane predugovore o zapošljavanju sa vrhunskim stručnjacima koji rade širom svijeta. Ti ljudi su vodeći na svojim odjeljenjima i ti ljudi su naučili medicinu zasnovanu na zapadnim standardima. To je grupa ljekara koji se vraćaju u BiH kako bi svoju karijeru nastavili ovdje.
Moram spomenuti još jednu grupu ljekara koji su zvijezde zdravstva i koji će sa svojih trenutnih pozicija pružiti podršku i mentorstvo razvoju određenih usluga. Između ostalih to je prof. dr. Kenan Arnautović stručnjak svjetskog glasa koji radi u SAD-u. On je svoje znanje i iskustvo pružio nama na raspolaganje i želi da bude mentor razvoja hirurgije kičme i posljedično neurohirurgije. Također, prof.dr. Nadan Rustemović, gastroenterolog o kojem bruji svjetska stručna javnost, profesor sa KBC Rebro koji je također izrazio spremnost da bude podrška razvoja našeg odjeljenja gastroenterologije. U konačnici mi ćemo zaposliti i angažovati najbolje domaće stručnjake, ali i naše najbolje ljude iz inostranstva, kao i mentore koji su trenutno najbolji stručnjaci na svijetu.
Da li nam možete dati malo više detalja o odjelu za istraživanje i edukaciju u okviru bolnice, koja će biti njegova funkcija i svrha?
Radi se o tome da mi želimo da ASA bolnica postane ubrzo ASA univerzitetska bolnica. Želimo da bude otvorena za sve studente gdje će moći učiti najbolje prakse. Za to nam je potreban jedan istraživački centar koji će skupljati obrađivati i publikovati rezultate našeg rada. Mi želimo da tu vrhunsku medicinu, koju ćemo ponuditi našim građanima u BiH, približiti stručnoj svjetskoj javnosti. Svaki ljekar koji bude zaposlen kod nas će imati obavezu i zadatak da objavljuje rezultate svog rada. Upravo zbog toga nam je važan taj institut za naučno istraživački rad. Doktori sa kojima smo već potpisali predugovore su na neki način privukli i industriju. Ti proizvođači medicinske opreme su nama pristupili kako bi smo zajedno kreirali taj dio informacionog sistema bolnice koji je potreban da bi oni uspješno mogli raditi klinička ispitivanja.
Kada očekujete da će građani Bosne i Hercegovine moći početi koristiti usluge ASA Bolnice?
Bolnicu, u punom kapacitetu za naše pacijente planiramo otvoriti u zadnjem kvartalu 2023. godine, a prije toga nam predstoji pokretanje programa edukacije iz oblasti prevencije hroničnih oboljenja. Ako želite pratiti napredak izgradnje naše bolnice, sve informacije su dostupne na www.asabolnica.ba. To je također i mjesto na kojem građani mogu komunicirati s nama, pisati nam ako imaju pitanja ili prijedloge.
(Klix)
pressmediabih.com