Predstavnici Ministarstva energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine upoznali su javnost sa tri zakona, koja su kako kažu, itekako značajna za energetski sektor u entitetu.
Riječ je o Zakonu o električnoj energiji, te zakonima o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti, odnosno rabljenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u Federaciji.
Federacija je kroz Zakon o električnoj energiji implementira niz propisa iz pravnog okvira Europske unije i tako nastavila proces liberalizacije tržišta električne energije i energetske tranzicije ka čistoj energiji.
Osim usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije i Energetske zajednice, unaprijeđen je i sustav kontrole izgradnje proizvodnih objekata i uvođenje zabrane izgradnje mini hidroelektrana, te su pojednostavljeni administrativni postupci za izgradnju i rad proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore, primarno solarne elektrane i vjetroelektrane.
Također, zakonom će se uvesti nove kategorije sudionika i djelatnosti na tržištu električne energije, poput aktivnih kupaca, agregatora, energetske zajednice, operatora skladišta, ali i uvođenje mehanizma za osiguranje sigurnosti snabdijevanja, uključujući i kontrolu cijena u slučajevima ekstremnih poremećaja na tržištu.
Usklađivanje s EU
Prijedlogom zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u Federaciji BiH uređuju se način utvrđivanja i provođenja energetske politike i planiranja razvoja, te opredjeljenje za korištenje obnovljivih izvora i ostvarivanje energijske efikasnosti, kao i organizacija i funkcioniranje regulatornog tijela.
Novim zakonom bi se sustavno uredila pitanja od zajedničkog značaja za korištenje više oblika energije u sektorima električne energije, prirodnog gasa, naftnih derivata, toplotne energije, obnovljivih izvora i energijske efikasnosti u Federaciji BiH.
– Cilj je i unapređenje strateškog planiranja u sektoru energije, izrada planskih i provedbenih dokumenata za realizaciju energetske politike Federacije, te definiranje uslova za obavljanje djelatnosti u sektoru energije, te propisivanje načina obavljanja djelatnosti. Među ciljevima su i uvođenje mehanizama za zaštitu ugroženih i zaštićenih kupaca energije, te usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno zahtjevima koji proizilaze iz međunarodnih obaveza BiH, rekao je Halil Balavac, pomoćnik ministra energije.
Veća transparentnost u radu
Cilj prijedloga zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u Federaciji je promoviranje i reguliranje proizvodnje električne i energije grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora i efikasne kogeneracije, kao i upotrebe obnovljivih izvora energije u transportu radi potrošnje na domaćem tržištu i povećanja udjela u ukupnoj potrošnji energije.
– Jedan od ciljeva je i osiguranje razvoja podsticajnih mjera, regulatornog okvira i tehničke infrastrukture za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju. Zakonom se uređuje oblast proizvodnje energije iz obnovljivih izvora s fokusom na sustav poticaja, uz koju ide i veća transparentnost u načinu dodjele poticaja, kako malim tako i velikim proizvođačima iz obnovljivih izvora energije. I u slučaju ovog zakona ide se ka usklađivanju s propisima EU, dodao je Fuad Hadžimehmedović, zamjenik ministra.
Predstavnici ministarstva su ilustrirali obujam posla i zainteresiranosti investitora za izgradnju postrojenja iz Obnovljivih izvora energije.
U Sektor energije je ukupno podneseno 1410 zahtjeva za izdavanje Energetske dozvole, 284 za produženje i oko 25 zahtjeva za prenos energetske dozvole, od čega je izdato 1330 dozvola, a ostale su u obradi ili čekaju na usvajanje. Samo u ovoj godini, zaključno s mjesecom studenim, podneseno je preko 250 zahtjeva za izdavanje energetskih dozvola.
Ukupna instalirana snaga podnesenih zahtjeva u Sektor energije za gradnju vjetroparkova iznosila je 1.044 MW, a od toga su za 636 MW izdate energetske dozvole, a za 407 MW su u postupku izdavanja. Ukupno su izgrađena tri vjetroparka, što u snazi iznosi 135 megavata.
Ukupna instalirana snaga podnesenih zahtjeva za izgradnju solarnih elektrana za koje je izdata energetska dozvola iznosi 325 megavata, a zahtjevi za snagu 19 megavata su trenutno u obradi. Ukupno je izgrađeno 561 solarnih elektrana, što u snazi iznosi 40,91 megavata.
Instalirana snaga podnijetih zahtjeva za izgradnju MHE za koje je izdata dozvola iznosi 84,264 megavata. Ukupno je 68 izgrađenih MHE u snazi 81,3 megavata.
H. Ž.
The post S novim zakonima energetski sektor FBIH ‘ulazi’ u EU appeared first on Dnevni.ba.