Nakon pauze prouzrokovane pandemijom koronavirusa, u petak je u Bečićima, Crna Gora, počeo deveti Samit ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava regiona. Brojni eksperti iz regiona na Samitu koji se održava pod nazivom Finansijska stabilnost regiona u uslovima izraženih geopolitičkih rizika razgovarali su o perspektivama regiona nakon recesije izazvane pandemijom, kao i o budućim izazovima.
Drugo poluvrijeme
Predsjednik Saveza ekonomista Srbije (SES) Aleksandar Vlahović istakao je da se nalazimo u drugom poluvremenu krize kojoj se za sada ne vidi kraj.
– Kao posljedica velikih fiskalnih stimulansa i ekspanzivne monetarne politike u vrijeme pandemije, danas se suočavamo sa najvećim inflatornim udarom u posljednjih 40 godina. Inflatorni udar je premašio sva očekivanja sa početka ove godine, a centralne banke zemalja regiona dosta usklađeno podižu kamatne stope da bi ublažile nagli rast cijena, ali one ipak moraju da vode računa da to podizanje kamatnih stopa ne ugrozi rast privrede, naglasio je Vlahović.
Aleksandar Damjanović, ministar finansija Crne Gore, rekao je da bez saradnje i razmjene prakse i iskustava u regionu nema napretka tih zemalja.
—
—
Šef regionalnog predstavništva Evropske investicione banke (EIB) za Zapadni Balkan Alessandro Bragonzi istakao je da je ulaganje u zelenu ekonomiju način da se prevaziđe aktuelna kriza koju su proizveli pandemija, energetska kriza i rat u Ukrajini. Prema njegovim riječima, to znači ulaganje u digitalizaciju, inovacije, dekarbonizaciju, što treba da obezbijedi tranziciju ka zelenoj ekonomiji.
– EIB želi da narednih godina sa zemljama EU i drugim partnerima odgovori na zajedničke izazove, kazao je Bragonzi.
Govoreći na panelu Stabilnost javnih finansija u nestabilnim vremenima, Mirjana Vučić, pomoćnica ministrice finansija Federacije BiH, istakla je da se i BiH, kao i zemlje regiona, suočavaju sa izazovima inflacije, ali i obuzdavanja rasta javnog duga.
– FBiH je već u pripremi budžeta za 2023. i mi tu vidimo prostor za investicije u infrastrukturu, jer su investicije u infrastrukturu, energetiku, kao i fiskalne reforme, jedno od rješenja za trenutnu situaciju, kazala je Vučić.
Stephanie Verena Eble, šefica kancelarije MMF-a za Zapadni Balkan, istakla je da je svjetska ekonomija doživjela nekoliko uzastopnih šokova, od pandemije preko rata do Ukrajine, a koji su uticali na svijet.
– Trenutno se ekonomski rast ponovo usporava i postoji velika opasnost od stagnacije ili blage recesije u ključnim velikim ekonomijama. Ni Zapadni Balkan nije pošteđen tih šokova, te je prosječna godišnja inflacija u regionu dostigla 13,2 posto, kazala je Eble i dodala da će izazovi i u narednom periodu biti inflacioni pritisak i kriza sa energijom, te poručila da je neophodno smanjiti ovisnost od uvoza energije, ali i smanjiti plate u javnom sektoru.
Neizvjesna vremena
Delina Ibrahimaj, ministrica finansija Albanije, naglasila je da se nalazimo u neizvjesnim vremenima u kojima je Albanija nastojala donijeti set mjera kako bi obuzdala inflaciju, koja je u Albaniji 6,1 posto i najniža je u regionu.
Filip Nikoloski, zamjenik ministra finansija Sjeverne Makedonije, kazao je kako svaka kriza košta mnogo novaca, te da i oni nastoje mjerama, kao što su uvođenje 4 blok tarife kada je u pitanju cijena struje, ublažiti posljedice trenutne krize. Svi učesnici Samita složili su se da je neophodno održati makroekonomsku i finansijsku stabilnost, te smanjiti javni dug.
Samit se održava u organizaciji Saveza ekonomista Srbije (SES), a pod institucionalnim pokroviteljstvom Ministarstva finansija Crne Gore, Centralne banke Crne Gore i Uprave prihoda i carina Crne Gore.