Globalna pandemija uzrokovala je ekonomsku krizu u cijelom svijetu. Da na poslovanje može utjecati pojava virusa zaposleni u privrednom sektoru najbolje znaju. Odgovorno poslovanje za vrijeme pandemije je izazov koji svi kao društvo moramo riješiti.
No, privatni sektor u vrijeme pandemije je pokazao kako je moguće radnicima ostvariti stabilno radno mjesto ali i u isto vrijeme pomoći građanima. Na taj način se pokazalo da se može postaviti odgovorno poslovanje za vrijeme pandemije.
Pojedini veliki trgovački lanci su već na početku pandemije djelovali preventivno te naglasak stavili na očuvanje zdravlja svojih zaposlenika te na očuvanje radnih mjesta. Navedene aktivnosti su se realizirale na način da se radnicima osigurala zaštitna oprema, radno vrijeme je modificirano. Budući da se radi o uslužnim djelatnostima koje su gotovo trenutno osjetile ekonomski teret pandemije, ove aktivnosti su vrlo dobar primjer interne društvene odgovornosti.
”Očuvanje zdravlja zaposlenika te očuvanje njihove financijske stabilnosti ogledan su primjer društvene odgovornosti, prepoznavanja potreba kako vlastitih radnika a tako i širih članova zajednice. Sve navedene aktivnosti školski su primjer najboljih praksi koje pozitivno utječu na razvoj društvenog kapitala te unutrašnje korporativne kohezije”, kazao je Pavle Mijović koji je predstavio rad Razvoj društvenog kapitala kroz saradnju privatnog i NVO sektora. Rad je predstavljen na Jahorina Business forumu koji je održan online 25. marta 2021. godine.
Već dvije godine zaredom u okviru USAID – ovog projekta PRO Budućnost predstavlja svoj rad na Jahorina Business forumu s ciljem povećavanja društvene odgovornosti bosanskohercegovačkih kompanija.
„Projekt PRO-Budućnost je prepoznao ove akcije društvene odgovornosti kao resurs za buduću društvenu transformaciju i kreiranje zajedničke kolektivne humane vizije bosanskohercegovačkog društva. Novu paradigmu pronalazimo u mogućnosti afirmacije društvenog kapitala, kroz sinergiju privatnog i nevladinog sektora“, kazala je direktorica projekta PRO Budućnost Majda Behrem-Stojanov.
Posebno je istakla kako je u kriznim situacijama najvažnije biti solidaran i pomagati jedni drugima kada je najpotrebnije.
Preko 5.000 porodica u BiH je dobilo pomoć
Kroz fond solidarnosti, osnovan u okviru ovog projekta, više od pet hiljada porodica u Bosni i Hercegovini je dobilo pomoć na početku pandemije.
Zasigurno je da doba pandemijske krize pokazuje kako vladine institucije ne reaguju dovoljno brzo kada je riječ o pomoći građanima.
– Unutar kriznog konteksta, kakav je onaj pandemijski, dolazi do izražaja važnost društvenog kapitala u određenim zajednicama. Tako su i konkretne radnje privatnog sektora u BiH odgovarale na temeljne potrebe ljudi. Prakse kojima smo svjedočili vidljive su iz raznih medijskih izvještaja a samo posvećivanje medijskog prostora navedenim korporativnim praksama, koje su shvaćene kao vrlo pozitivne, utjecalo je i na formiranje javnog mijenja te imalo ohrabrujuće djelovanje – navodi Mijović.
Zaštita radnika u doba pandemije je najvažnija
Sve aktivnosti u okvru društvene odgovornosti odvijale su se na internoj i eksternoj razini.
Kako bi se što bolje zaštitili radnici poslodavci su omogućili fleksiblino radno vrijeme, rad od kuće i dodatna pomoć zdravstveno ugroženim kategorijama radnika.
– Pojedini veliki trgovački lanci su već na početku pandemije djelovali preventivno te naglasak stavili na očuvanje zdravlja svojih zaposlenika te na očuvanje radnih mjesta. Navedene aktivnosti su se realizirale na način da se radnicima osigurala zaštitna oprema, radno vrijeme je modificirano. Budući da se radi o uslužnim djelatnostima koje su gotovo trenutno osjetile ekonomski teret pandemije, ove aktivnosti su vrlo dobar primjer interne društvene odgovornosti. Očuvanje zdravlja zaposlenika te očuvanje njihove financijske stabilnosti ogledan su primjer društvene odgovornosti, prepoznavanja potreba kako vlastitih radnika a tako i širih članova zajednice. Sve navedene aktivnosti školski su primjer najboljih praksi koje pozitivno utječu na razvoj društvenog kapitala te unutrašnje korporativne kohezije – istakao je Mijović.
Velike donacije zdravstvenom sistemu
Donacija kompanije Violeta u aprilu prošle godine vrijedna je spomena. Tada je donirano 6 respiratora i 420 komada druge medicinske opreme koja je podijeljena svim zdravstvenim institucijama u Bosni i Hercegovini. Brojne druge bosanskohercegovačke kompanije također su sudjelovale u pomoći zdravstvenom sistemu doniranjem respiratora, zaštitnih maski i druge medicinske opreme i pomagala.
– Dobre prakse koje proizlaze iz društveno odgovornog poslovanja, doživljavaju zasluženu afirmaciju od strane javnosti. Dovoljno je pomisliti na svaku od onih korporativnih gesta koje su odgovarale na temeljne ljudske potrebe posebice za vrijeme pandemije. Zasigurno najvažnije su bile valoriziranje vrijednosti radnika i očuvanje radnog mjesta, zatim promjena paradigme samih radnih aktivnosti, uvažavanje brige za samo zdravlje radnika i njihovih najbližih. Ako pak ove društveno odgovorne aktivnosti promotrimo iz individualne perspektive, ljudske, sigurno je da su prakse koje odgovaraju na bazične ljudske potrebe hvale vrijedne aktivnosti, koje ne mogu proći nezapaženo – navodi Mijović.
Društveno odgovorne firme zajedno sa nevladinim organizacijama kroz razne aktivnosti pomogle su cjelokupnom zdravstvenom sistemu i građanima. Još jednom je potvrđeno da uz zajedničku saradnju privatnog sektora i organizacija više se može postići u krizi za razliku od državnih institucija.
