Valutni odbor Centralne banke BiH već 25 godina održava monetarnu stabilnost naše zemlje, kazao je Dejan Kovačević, rukovodilac Ureda za monitoring i analize u Centralnoj banci BiH, na jučer održanoj radionici za novinare o temi Instrument obavezne rezerve u valutnom odboru CBBiH.
Principi
On je ovom prilikom podsjetio i na osnovne principe valutnog odbora kao strategije monetarne politike, poput fiksnog deviznog kursa konvertibilne marke u odnosu na euro, pune konvertibilnosti domaće valute u rezervnu valutu, te pune pokrivenosti monetarne pasive deviznim rezervama.
—
—
Uvođenjem i primjenom valutnog odbora, kako je rekao, preuzeli smo monetarne uslove eurozone i uslovno rečeno monetarnu politiku Evropske centralne banke, te je, kako je dodao, primjenom valutnog odbora naša inflacija otprilike na nivou inflacije eurozone.
– Ono sa čime se danas suočavamo je ogroman šok koji je pogodio cijeli svijet, ograničena je ponuda određenih resursa, energenata, poremećeni su lanci snabdijevanja i sve to je rezultiralo skokom cijena osnovnih energenata i hrane, što je dovelo do rasta inflacije. S tim se manje-više suočava cijeli svijet, pa tako i BiH, kazao je Kovačević, dodajući da je u BiH inflacija trenutno na nivou oko 15 posto.
Istakao je da je obavezna rezerva jedini instrument monetarne politike CBBiH kojim se reguliše likvidnost komercijalnih banaka, te dodao kako je bankarski sektor BiH likvidan.
Štednja
Kovačević je najavio i da CBBiH, u saradnji sa MMF-om, planira novi okvir obavezne rezerve koji bi trebao stupiti na snagu 1. januara 2023. godine. Kako je kazao, novi okvir predviđa uvođenje održavanja obavezne rezerve u stranim valutama (eurima).
– Također, omogućiće veću fleksibilnost u primjeni instrumenta obavezne rezerve – valutna diferencijacija stope obavezne rezerve i politike naknade, a jedan od ciljeva je smanjenje evroizacije pasive (i aktive) sektora komercijalnih banaka. Novi okvir predviđa i povećanje atraktivnosti dugoročne domaće štednje za finansiranje investicione aktivnosti preduzeća i potrošnje domaćinstava. Naime, trenutna štednja u bankama u BiH je takoreći superkratkoročna, što nije dobar potencijal da se odobravaju dugoročni krediti, istakao je Kovačević, te dodao da bi idealno bilo da bh. ekonomiju finansiramo iz domaće štednje.