Otkrivamo tajne usješnih biznisa!

    Mogu li sektori šumarstva i poljoprivrede u BiH postati prvi ugljično neutralni

    Aleksandra Čavoški, sa Univerziteta u Birminghamu kaže da je važno krenuti od toga da Evropska unija ima jasnu viziju o tome koji su doprinosi sektora poljoprivrede klimatskim promjenama.

    “Ako pogledamo neke od podataka koje možemo naći u raznim izvještajima sasvim je jasno da sektor poljoprivrede značajno doprinosi klimatskim promjenama i efektu staklene bašte. Ja mislim da je to neki početni korak u razumijevanju i uspostavljanju pravnog okvira u EU i zemljama članicama, ali i zemljama koje imaju tendeciju da postanu članice EU, i ako pogledamo neke podatke vidjet ćemo da sektor poljoprivrede u EU doprinosi oko 10 posto ukupnom efektu staklene bašte i emisijama tih da kažem gasova koji izazivaju efekat staklene bašte”, pojasnila je ona.

    Naglasila je da je neophodno da država ima jasnu viziju o tome kako će pomagati ili finansirati projekte koji su vezani za obnovljive izvore energije.

      Omogućeno puštanje u rad 76 solarnih elektrana u FBiH

    “EU ima vrlo jasnu politiku kada se radi o obnovljivim izvorima energije i postoji veliko zakonodavstvo koje podupire tu jasnu politiku u korištenju obnovljivih izvora energije”, rekla je, dodajući da EU ima i jasnu politiku klimatskih promjena koja je vrlo važna za sektor poljoprivrede.

    “Ukoliko pogledamo Veliku Britaniju koja više nije članica EU ali je dugo vremena bila vidjet ćemo da 11% emisija upravo proizlazi iz sektora poljoprivrede tako da je to vrlo važno da se ima u vidu kada se razmišlja o tome kako će pravni okvir izgledati”, naglašava.

    Agritech

    Isto tako, korištenje biomase i biogoriva u poljoprivredi postala je normalna praksa u nekim državama EU. Time se sve više doprinosi smanjenju onečišćenja okoliša uzrokovanog različitim načinima poljoprivredne proizvodnje. Također, posljednjih nekoliko desetljeća dolazi do povećanja cijene konvencionalnih izvora energije. To je potaknulo poljoprivrednike na korištenje obnovljivih izvora energije u poljoprivrednoj proizvodnji, ali i u drugim industrijama i proizvodnim djelatnostima.

    Biljana Kulušić, iz Energetskog instituta Hrvoje Požar je kazala da je energija isprepletena sa proizvodnjom hrane jer da bi proizveli hranu treba nam energija, i da bi iz te hrane napravili prehrambeni proizvod potrebna je opet energija.

      SBF/ Kreativnošću do strategije razvoja Sarajeva

    Kulušić predviđa da će do 2035. godine poljoprivrednici biti zapravo benzinske pumpe gdje će se traktori moći puniti na metan i tako će doći do transformacije ruralne zajednice, također kaže da se do iste godine očekuje amandman direktive za korištenje zemljišta i da bi sektori šumarstva i poljoprivrede postali prvi ugljično neutralni.

    “Solarni panel mogu biti u funkciji poljoprivrede da pružaju zaklon i pomažu dobrobiti životinja, da služe kao površine za sakupljanje kišnice i to je jedan koncept koji stabilizira dohodak poljoprivrednika u doba nesigurnosti, time bi se zapravo umanjila njegova nesigurnost”, poručuje.

    Održiva energetska tranzicija

    Mirza Kušljugić, predsjednik Upravnog odbora u Centru za održivu energetsku tranziciju – RESET i profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Tuzli kaže da je ključna stvar održiva i samo održiva energetska tranzicija.

    “Mi smatramo da je energetska tranzicija dekarbonizacija, digitalizacija, decentralizacija i demokratizacija. Naša vizija je da podržimo transformaciju u BiH prema decentralizovanom i demokrativnom sistemu”, rekao je Kušljugić.

    Kaže da je glavna vizija u BiH nekada bila imati hiljadu škola, a sada je hiljadu solarnih panela na farmama i da se dešava tranzicija svijesti.

      Na zavodima u BiH gotovo 30 posto nekvalificiranih radnika

    “Najmanje stotinu firmi je stavilo ili stavlja solarne panele na krovove, to je takva promjena svijesti, jer je tranzicija zapravo promjena svijesti. U BiH u zadnjih 6 mjeseci imamo bum instalacija fotonaponskih panela koji sami po sebi nisu bitni ali sa psihološkog aspekta jesu”, naglasio je.

    Također podsjeća da su poljoprivrednici već proizvođači energije samo je potrebno to iskordinirati i omogućiti im da budu još veći proizvođači inače ništa od tranzicije.

    Objava Mogu li sektori šumarstva i poljoprivrede u BiH postati prvi ugljično neutralni pojavila se prvi puta na Business Magazine.

    business-magazine.ba

    Koliko je koristan ovaj članak?

    Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

    Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

    Za sada nema glasova! Budite prvi koji će ocijeniti ovaj post.

    Kako vam se ovaj post učinio korisnim ...

    Pratite nas na društvenim mrežama!

    Žao nam je što vam ovaj post nije bio koristan!

    Poboljšajmo ovaj post!

    Recite nam kako možemo poboljšati ovaj post?

    Mirko Mirko
    Mirko Mirkohttps://poslovne.com
    Mirko je živa enciklopedija. Voli historiju, puno istražuje. Njegove zanimljivosti ostavljaju bez daha. Vrhunski je novinar i istražvač. Dugogodišnji je član TNT grupacije.

    DRUGI UPRAVO ČITAJU

    MOŽDA VAS ZANIMA