Naime, u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH koju je uradila Centralna banka BiH navodi se da se potražnja preduzeća za kreditima naročito odnosi na dugoročne kredite, jer je neto procenat povećanja potražnje preduzeća za dugoročnim kreditima bio 0,5 (ili 50%), dok je potražnja za kratkoročne kredite porasla nešto manje.
“Glavni faktori koji su doprinijeli rastu potražnje za kreditima u drugom kvartalu 2023. godine su finansijske potrebe za kapitalnim investicijama i obrtnim sredstvima. Takođe, u pogledu korištenja alternativnih izvora finansiranja, banke kod kojih je došlo do povećanja potražnje navode da su na povećanje potražnje u njihovoj banci uticali krediti od drugih banaka i ostali izvori finansiranja. U pogledu očekivanja za treći kvartal 2023. godine, neto rezultat iz prikupljenih odgovora ukazuje na to da se očekuje neznatno ublažavanje standarda za odobravanje kratkoročnih, kao i dugoročnih kredita preduzećima, ali banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim, kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u trećem kvartalu 2023. godine”, stoji u anketi.
Što se tiče stanovništva, u drugom kvartalu 2023. godine banke su izvijestile da je došlo do rasta potražnje stanovništva za stambenim, kao i za potrošačkim i nenamjenskim kreditima.
“Rast potražnje za potrošačkim i nenamjenskim kreditima bio je nešto naglašeniji nego za stambenim kreditima. Glavni faktori koji su uticali na povećanje potražnje za kreditima vezani su za povećanu nabavku trajnih potrošačkih dobara i kupovinu nekretnina, dok je štednja stanovništva imala negativan uticaj na potražnju stanovništva. Banke predviđaju da će doći do neznatnog pooštravanja standarda za kredite stanovništvu u trećem kvartalu 2023. godine. Banke imaju optimističan pogled vezan za potražnju stanovništva za kreditima u trećem kvartalu 2023. godine, pa se u tom smislu očekuje nešto veće povećanje potražnje za stambenim i nešto blaži rast potražnje za potrošačkim i nenamjenskim kreditima”, istakli su iz Centralne banke BiH.
Ekonomista Milenko Stanić kaže da je povećana tražnja kredita zbog nelikvidnosti privrede i stanovništva.
“Prošle godine su bile rekordne stope inflacije u zadnjih dvadesetak godina, koja je iscrpila posebno privredu i stanovništvo. Tada je samo javni sektor profitirao te su bili veći budžeti svih organizacionih jedinica i na državnom nivou. Privreda i stanovništvo su iscrpljeni, a plate nisu ni približno mogle pratiti rast troškova života, pogotovo cijena komunalija i hrane, koja čini 70 odsto od potrošačke korpe. Tako je bilo i u privredi, jer su investicije u stalnom padu, kako prošle godine, tako i ove”, navodi Stanić.
Kako kaže, problemi preduzeća su bili da isfinansiraju troškove poslovanja, sirovina, energenata, ali i drugih rashoda.
“Neki su morali u takvim uslovima da zatvore svoja poslovanja. Ove godine se smiruje inflacija, ali se pojavljuje drugi problem, pad uvoza i izvoza, odnosno pad privredne aktivnosti. U jednoj Njemačkoj, koja je nosilac privrednog zamaha u Evropskoj uniji, je recesija koja traje duže od šest mjeseci. Privreda želi da preživi, jer se očekuje da će naredna godina biti godina oživljavanja privredne aktivnosti. Sve projekcije govore da će ova godina biti recesiona, odnosno godina pada privredne aktivnosti i postepenog pada inflacije. U takvoj situaciji jedini način za stanovništvo i privredu je da uzimaju kredite kako bi opstali”, zaključio je Stanić.
Objava Firme i stanovništvo sve više dižu kredite pojavila se prvi puta na Business Magazine.