Otkrivamo tajne usješnih biznisa!

    Cijene proizvoda i uslugu koje se koriste za ličnu potrošnju u BiH svakodnevno rastu: Dostiže li inflacija svoj vrhunac ili ne?

    Cijene Proizvoda I Uslugu Koje Se Koriste Za Ličnu Potrošnju U Bih Svakodnevno Rastu: Dostiže Li Inflacija Svoj Vrhunac Ili Ne?

    Inflacija je u najjednostavnijem smislu opšte povećanje cijena dobara i usluga, a ne povećanje cijena samo pojedinih proizvoda. Zbog inflacije za deset KM možete kupiti manje nego što ste za isti iznos mogli kupiti jučer. Odnosno, inflacija smanjuje vrijednost domaće valute.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, inflacija u BiH dostigla je 14,4 posto, što je najviše u novijoj istoriji države. Cijene proizvoda i uslugu koje se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini svakodnevno rastu. U odnosu na prošli mjesec cijene su porasle za 1,2 posto, odnosno posmatrano na godišnjem nivou zabilježen je rast od 14,4 posto.

    Objektivnost je upitna u odnosu na mjerenja indeksom potrošačkih cijena HIPC (Harmoniziranog inflatornog praćenja cijena proizvoda). Koliko su validni ovi podaci, najbolje primijete građani svojim odlaskom u trgovine, a i sama metodologija praćenja životnog standarda bitno se razlikuje od HIPC-a.

    Koliko je situacija ozbiljna, govori činjenica da je inflacija u Njemačkoj dostigla 8,7 posto, Slovačkoj 12,5 posto, susjednoj Hrvatskoj 10,8 posto iako ulazi početkom naredne godine u šengensku zonu, odnosno u EMU. Polovina zemalja eurozone dostigla je dvocifrenu godišnju inflaciju sa tendencijom daljeg rasta. Njemačka i Holandija imaju inflaciju još pod kontrolom (do 10 posto), dok Španija bilježi dvocifrenu stopu najveću od 1985, a zemlje Baltika bilježe stopu od 19 do 22 posto.

    Podaci Eurostata pokazuju da su cijene energenata podigle stopu inflacije u zemljama koje koriste euro kao valutu na 8,6 posto, što predstavlja najviši postotak od uvođenja eura. Imajući ovu činjenicu u vidu, jasno je da i BiH ima isti problem jer je sidro-valuta upravo euro. Možemo zamisliti samo šta bi se dešavalo da se kurs domaće valute svakodnevno mijenja, što je u vrijeme inflacije vrlo važno. Problem u BiH je mnogo složeniji, zbog same strukture države i inertnosti vlasti da se uhvati ukoštac sa problemima i mjerama koje je objektivno trebala poduzeti već na početku prvog kvartala ove godine.

      PROJEKAT PHYTO BIH I DIGITALIZACIJAMONITORINGA ŠTETNIH ORGANIZAMA – RAZVOJ MOBILNE APLIKACIJE ZA FITOSANITARNE INSPEKTORE

    Izvršna vlast se protiv inflacije bori podjelom populističkih 100 KM umjesto planskih i sistematičnih mjera koje trebaju biti hitne i onih koje bi trebale biti dugoročne

    —Umjesto da donosi vanredne mjere u smislu jačanja kupovne moći i standarda stanovništva, kao i mjere subvencionisanja i zaštite najugroženijih kategorija stanovništva barem u srednjoročnom periodu, vlada radi na podjeli jednokratnih 100 KM koje svakog mjeseca bukvalno uzima od građana na ime razlike u cijeni, odnosno većeg PDV-a (na povećanu cijenu proizvoda).

    Nismo primijetili želju za hitnim mjerama, kao što je zamrzavanje cijena robe koja je najpotrebnija od nafte i naftnih derivata, plina do ulja, brašna, šećera itd. Razlog je vrlo jednostavan, ne želi se odreći uvećanih prihoda koji se svakodnevno slijevaju na jedinstveni račun.

    O dugoročnim mjerama nema ni naznaka, a one su strukturalne prirode, na koje se vrši značajan inflatorni pritisak gdje bi rješenja morala biti vezana za dugoročne ekonomske politike koje bi trebalo pokušati implementirati kroz procese reformi, na što nam Evropska unija i Evropska komisija kroz 14 prioriteta stalno ukazuju.

    Evidentno je da će inflatorni pritisak biti prenesen u narednu godinu, a to potvrđuje da će se BiH u srednjoročnom periodu suočiti sa jačim, ali još uvijek kontroliranim, inflatornim pritiskom

    —Susjedne zemlje su u tom pogledu brzo reagovale i, iako se radi o “slobodnim tržištima”, donosile su odluke o zamrzavanju cijena energenata, a neke su se odricale vlastitih prihoda u ime svojih građana i smanjivale stope PDV-a na 1 posto.

      Minimalna njemačka satnica od 12 eura: BiH u strahu od novog egzodusa

    No da nije sve tako crno dolaze nam podaci iz SAD-a, najveće ekonomije svijeta, gdje su intervenisale Federalne rezerve. Pad cijena sirovina pa i energenata, te žitarica smanjuje inflatorni pritisak. Ovi pokazatelji su pobudili nadu da je inflacija dostigla vrhunac i da slijedi stabilizacija. Treba napomenuti da je snižavanje cijena posljedica mjera koje su poduzele Federalne rezerve, kako bi ograničile inflaciju.

    Banke u Engleskoj uočavaju da su cijene energenata blago stabilizirane, ali da očekuju ponovni rast u oktobru. Razlog, početak sezone grijanja, što bi povećalo inflaciju do 10 posto ove jeseni. Predviđaju da će to biti vrhunac inflacije koja neće dugo potrajati, a onda spasti na 2 posto u naredne dvije godine.

    Međutim, koliko će trajati, zavisiće i od reakcije centralnih banaka, uspostave normalnih lanaca snabdijevanja te od dužine trajanja ratnog sukoba na tlu Evrope.

    Ono što je sigurno jeste da će najveće posljedice osjetiti siromašne zemlje i pojedinci, s obzirom na to da inflacija prerasta iz faze puzajuće u fazu galopirajuće i sve smo bliže situaciji iz 1985. Poučeni tim iskustvom bojim se da se oporavak neće desiti uskoro, već da će biti dugotrajan i težak. Posebno imajući u vidu da odgovorni za stanje u državi nisu poduzeli ništa, a kako stvari stoje, neće ni poduzeti.

    www.oslobodjenje.ba

    Kako vam se ovaj post učinio korisnim ...

    Pratite nas na društvenim mrežama!

    Žao nam je što vam ovaj post nije bio koristan!

    Poboljšajmo ovaj post!

    Recite nam kako možemo poboljšati ovaj post?

    Supported by TNT Grupacija
    Mirko Mirko
    Mirko Mirkohttps://poslovne.com
    Mirko je živa enciklopedija. Voli historiju, puno istražuje. Njegove zanimljivosti ostavljaju bez daha. Vrhunski je novinar i istražvač. Dugogodišnji je član TNT grupacije.
    Supported by TNT Grupacija spot_img

    DRUGI UPRAVO ČITAJU