Kineski ekonomski rast se usporava, a sve zbog toga kako bi se država prilagodila politici “nula zaraženih” koronavirusom i smanjenju potražnje na globalnom tržištu.
Podaci za posljednji kvartal pokazuju da se ekonomski razvoj usporava te se time povećava vjerovatnoća da će druga najveća ekonomija svijeta upasti u recesiju. Godišnja stopa razvoja od 5,5 posto sada djeluje nedostižno, a kineski zvaničnici uvjeravaju da ova stopa rasta sada i nije toliko važna. Zapravo, ekonomisti očekuju da ove godine uopće neće biti ekonomskog rasta.
Kina se ne bori protiv visoke stope inflacije, kao što je to slučaj u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji, ali ima drugih problema – ima manje kupaca za svoje proizvode na domaćem i globalnom tržištu, a ekonomski rast ometaju i tenzije sa SAD-om.
Ni domaća valuta nije na dobrom putu, jer se njena vrijednost naglo snižava, u odnosu na dolar. Zbog slabog juana strahuju investitori te se povećava neizvjesnost na finansijskim tržištima. To otežava Centralnoj banci Kine da plasira novac u privredu. Sve to se dešava u trenutku kada su politički ulozi kineskog predsjednik Xi Jinpinga vrlo visoki. Očekuje se da će on na Kongresu Komunističke partije 16. oktobra osigurati treći mandat.
BBC je izdvojio pet razloga zašto je kineska ekonomija u nevoljama.
Politika “nula zaraženih” uzrokuje haos
Pandemija koronavirusa u nekoliko gradova, među kojima su proizvodni centri Shenzhen i Tianjin, šteti ekonomskim aktivnostima. Ne troši se mnogo novca na potreptšine, kao što su hrana i piće, a uslužne djelatnosti su pod pritiskom. Zvanični statistički podaci govore da je industrijska proizvodnja porasla tokom prošlog mjeseca. Razlog za to bi mogao biti to što vlast više troši na infrastrukturne projekte.
No, to se desilo nakon dva mjeseca tokom kojih se proizvodnja nije proširila. Zbog toga pojedini sumnjaju u zvanične podatke o industrijskoj proizvodnji, odnosno pretpostavljaju da je stopa industrijske proizvodnje zapravo u padu. Tržišna potražnja je u padu u pojedinim zemljama, kao što su SAD, a razlog za to jeste rast kamatnih stopa, rast inflacije i rat u Ukrajini.
Stručnjaci su saglasni da bi Peking morao učiniti više kako bi stimulisao ekonomiju, ali je malo izgledno da će to učiniti. To je malo izgledno zbog politike “nula zaraženih” koronavirusom. Ekonomista finansijske kompanije S&P Global Ratings Louis Kujis smatra da nema smisla investirati na tržištu na kojem se smanjuje potražnja.
Peking ne radi dovoljno
Peking je u augustu ove godine najavio plan vrijedan 203 milijarde dolara za jačanje malih preduzeća, razvoj infrastrukture i izgradnju nekretnina. No, može se učiniti mnogo više od toga kako bi se podstakla potrošnja, ekonomski razvoj i stvorila radna mjesta.
To podrazumijeva znatno veće ulaganje u infrastrukturu, olakšavanje zaduživanja za kupovinu stanova, olakšavanje investitorima i uvođenje poreskih olakšica. Kujis je ocijenio da je reakcija vlasti, kako je rekao, prilično skromna, u poređenju s onim što se vidjelo tokom ranijih ekonomskih kriza.
Tržište nekretnina je u krizi
Slaba aktivnost na tržištu nekretnina i negativno raspoloženje na tržištu nekretnina su, kako je objavio BBC, nesumnjivo usporili ekonomski rast. Tržište nekretnina i industrije povezane s ovim tržištom su teško pogođene. Zajedno čine trećinu kineskog BDP-a.
“Kada je slabo povjerenje na tržištu nekretnina, to stvara nepovjerenje prema skoro svim ekonomskim kretanjima”, napomenuo je Kujis.
Brojni su Kinezi koji odbijaju dati hipoteku za nekretnine koje su još u izgradnji i sumnjaju da će one ikada biti izgrađene. Potražnja za novim domovima je smanjena i to je smanjilo potrebu za uvozom potrepština koje se koriste u građevinarstvu.
Uprkos pokušajima Pekinga da podstakne tržište nekretnina, cijene kuća u desetinama gradova tokom ove godine su niže za više od 20 posto. S obzirom na to da su investitori pod pritiskom, analitičari su mišljenja da će vlasti morati učiniti mnogo više kako bi se vratilo povjerenje na tržištu nekretnina.
Klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju
Sve ekstremniji klimatski uslovi imaju trajan utjecaj na kinesku industriju. Toplotni talas, obilježen sušom, u augustu je pogodio provinciju Sichuan i grad Chongqing koji se nalazi u centralnom pojasu zemlje.
U trenutku kada je poraslo korištenje klima uređaja znatno se opteretila elektromreža u provinciji koja se potpuno oslanja na proizvodnju struje iz hidroenergije. Velike tvornice, među kojima su i one u kojima se proizvode iPhone i Teslini automobili, bile su prisiljene skratiti radno vrijeme ili su zatvorene.
Prema zvaničnim statističkim podacima, profit u industriji željeza i čelika je tokom augusta bio niži za 80 posto, u odnosu na isti period prošle godine. Država je intervenisala tako što je energetskim kompanijama i poljoprivrednicima dala desetine milijardi dolara pomoći.
Tehnološki titani gube investitore
Kako je istakao BBC, ne pomaže ni regulatorni udar na kineske tehnološke titane, a koji traje dvije godine. Kompanije Tencent i Alibaba prijavile su da su u posljednjem kvartalu imale pad prihoda.
Desetine hiljada radnika izgubili su posao, pa je trenutno jedna od pet osoba starosti od 16 do 24 godine nezaposlena. Postoji opasnost da to bude dugoročna šteta po kinesku produktivnost i ekonomski rast.
Pojedine privatne kompanije, među kojima su i one najuspješnije, su pod većim nadzorom vlasti, što je slučaj kako jača moć predsjednik Jinpinga. Dok državne kompanije dobijaju naklonost vlasti, strani investitori se povlače.
Japanski kongolomerat Softbank je povukao mnogo novca iz Alibabe, dok je konglomerat Berkshire Hathway, koji je u vlasništvu multimilijardera Warrena Buffeta, prodao vlasnički udio u tvornici električnih automobila BYD. Tencent je u drugoj polovini ove godine stopirao investicije vrijedne više od sedam milijardi dolara.
U SAD-u postoji antagonizam prema kineskim kompanijama koje su na tržištu dionica ove zemlje. Prema ocjeni BBC-a, svijet se navikava na to da Peking više nije toliko otvoren za poslovanje, koliko je nekada bio, te da predsjednik Jinping stavlja u rizik veliki ekonomskih uspjeh Kine ostvaren u posljednjih deset godina.
Biznis.ba / Klix.ba