Za otvaranje obrta u Federaciji BiH prvo odredite čime ćete se tačno baviti i gdje ćete posao obavljati. Zatim zahtjev predajete nadležnom gradskom ili općinskom organu. Ako je zahtjev uredan, Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH propisuje rok od sedam dana za rješenje o odobravanju obavljanja obrta.
Ovaj vodič odnosi se na Federaciju BiH. Ne daje jedinstvenu cijenu jer administrativne takse, posebni uslovi za prostor i potrebni prilozi ovise o djelatnosti, gradu ili općini, a ponekad i kantonu. Umjesto napamet nabrojanih papira, dobit ćete redoslijed kojim ćete provjeriti što baš vaš obrt mora ispuniti.
Prvo provjerite je li obrt pravi oblik za vaš posao
Obrt je samostalni posao fizičke osobe. Prije prijave razdvojite osnovna pitanja. Hoćete li raditi sami ili zapošljavati ljude, primati kupce u prostoru, prodavati robu ili uslugu krajnjim potrošačima te raditi samo u BiH ili i s inostranstvom?
Na Poslovnom svijetu možete pročitati osnovnu definiciju obrta, ali za prijavu je još važnije znati vrstu aktivnosti. Dio poslova spada u slobodne obrte, dok za vezani obrt mogu postojati stručni uslovi. Nemojte pretpostaviti da je naziv zanimanja dovoljan. Nadležni organ provjerava djelatnost i propise koji se na nju odnose.
Ako želite obrt voditi uz postojeći posao, prije predaje zahtjeva provjerite svoj status. Službeni obrazac razlikuje osnovno, dopunsko i dodatno zanimanje. Taj izbor utiče na daljnje porezne i osiguravateljske obaveze. Prije prijave razgovarajte s računovođom ili nadležnim uredom, a ne tek nakon izdavanja rješenja.
Korak 1: odaberite djelatnost, način rada i sjedište
Službeni obrazac Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta traži opis ili šifru djelatnosti, vrstu djelatnosti, način obavljanja posla, status zanimanja i podatak o vanjskotrgovinskom poslovanju. To nisu formalnosti. Od tih podataka zavisi provjerava li se prostor, posebna stručna osposobljenost, sanitarni, tehnički ili drugi uslovi.
Prije nego što skupite priloge, napišite operativni opis posla. Navedite gdje pružate uslugu, držite li robu, kako naplaćujete i radite li s krajnjim kupcima. Taj opis ponesite u gradsku ili općinsku službu nadležnu za privredu, poduzetništvo ili obrt.
Sjedište nije samo adresa za poštu. Ako radite iz prostora, provjerite imate li pravni osnov za njegovo korištenje i može li prostor ispuniti uslove za vašu djelatnost. Za pojam i funkciju sjedišta pogledajte objašnjenje sjedišta obrta. Kod djelatnosti s posebnim pravilima lokalni organ i nadležni kantonalni propisi određuju što se još traži. Tek nakon te provjere odlučite hoćete li platiti adaptaciju, opremu ili najam.
Korak 2: zatražite lokalnu listu priloga za svoju djelatnost
Zahtjev podnosite nadležnom organu, a postupak se vodi kroz Obrtni registar. Federalni zakon propisuje obrazac i osnovni tok postupka, ali ne pretvara sve djelatnosti u isti administrativni paket. Ako djelatnost ima minimalne uslove, uz zahtjev priložite ovjerenu pisanu izjavu o njihovoj ispunjenosti. Za djelatnosti uređene posebnim kantonalnim propisima nadležni organ može zatražiti dodatne dokaze.
Zato od lokalne službe tražite pisanu ili službeno objavljenu listu priloga baš za odabranu djelatnost. Pitanja koja trebate postaviti su jednostavna:
- Koja je tačna šifra i naziv djelatnosti za prijavu?
- Je li riječ o slobodnom, vezanom ili drugom obliku djelatnosti?
- Treba li prostor ispunjavati minimalne, sanitarne, tehničke ili druge posebne uslove?
- Koje dokaze i izjave lokalni organ traži uz zahtjev?
- Kolika je lokalna administrativna taksa i gdje se plaća?
Ovakav pristup je sporiji od preuzimanja nasumične checkliste s interneta, ali štedi novac. Isti član zakona koji uređuje minimalne uslove navodi i da prostor i oprema moraju poštovati propise o tehničkoj opremljenosti, zaštiti na radu, okolišu, buci, zdravlju i sanitarnim uslovima kada se oni odnose na konkretnu djelatnost.
Korak 3: predajte uredan zahtjev i pratite rješenje
Kada imate potvrđen opis djelatnosti, mjesto rada i lokalno tražene priloge, predajete zahtjev nadležnom gradu ili općini. Obrazac traži podatak o tome obavlja li se djelatnost cijele godine ili sezonski, o vrsti djelatnosti, osnovnom, dopunskom ili dodatnom zanimanju, načinu obavljanja i eventualnom vanjskotrgovinskom poslovanju.
Zakon propisuje da nadležni organ donosi rješenje o odobravanju obavljanja obrta u roku od sedam dana od podnošenja urednog zahtjeva. Riječ “urednog” je važna. Rok ne rješava manjak priloga niti ne ukida posebne uslove za regulisanu djelatnost. Sačuvajte kopiju zahtjeva, dokaz o predaji i svu prepisku kojom ste dopunili predmet.
Nadležni organ izdaje konačno rješenje kroz Obrtni registar. Zakon obavezuje nadležni organ da nakon upisa relevantna rješenja dostavi institucijama, među kojima su porezni organ, inspekcija, kantonalna obrtnička komora i nadležni fondovi. Razmjena podataka smanjuje broj ponavljanja, ali nije razlog da pretpostavite da je svaka vaša pojedinačna obaveza automatski završena.
Korak 4: riješite poreznu registraciju i račun prije prvog prometa
Nakon rješenja provjerite postupak kod Porezne uprave FBiH za svoj status. Zakon o Poreznoj upravi FBiH nalaže fizičkoj osobi koja se mora registrirati kao poduzetnik da se prijavi poreznom uredu nadležnom prema mjestu gdje obavlja većinu poslovnih aktivnosti, odnosno prema prostoru iz kojeg upravlja poslom ako takvo mjesto ne postoji. Zakon za prijavu navodi rok od pet radnih dana od obavezne registracije kod nadležnog organa.
Prije predaje pitajte lokalni organ koje je podatke već proslijedio kroz Obrtni registar, a Poreznu upravu koje obrasce trebate predati sami. Tako izbjegavate tuđi popis dokumenata koji ne odgovara statusu vašeg obrta ili konkretnoj djelatnosti.
Poslovni račun otvorite nakon što dobijete dokaz porezne registracije. Zakon o Poreznoj upravi propisuje da banka račun za fizičku osobu registriranu kao poduzetnik otvara nakon predočenja dokumenta Porezne uprave o registraciji. Obrtnik zatim Poreznu upravu obavještava o otvaranju ili zatvaranju računa u roku od pet radnih dana.
Ako ćete zapošljavati, prije prvog dana rada provjerite prijavu zaposlenika i obračun doprinosa prema važećim pravilima. Tu je računovođa praktično nužan, jer pogrešan status ili datum prijave može stvoriti obavezu koju kasnije nije jednostavno ispraviti.
Korak 5: provjerite fiskalizaciju i PDV odvojeno
Registracija obrta ne znači automatski isti porezni tretman za svaku djelatnost. Ako prodajete robu ili usluge krajnjim potrošačima, provjerite fiskalizaciju prije prvog prometa. Porezna uprava FBiH objašnjava da se obaveza fiskalizacije odnosi na obveznike koji vrše promet roba ili usluga krajnjim korisnicima. Zakon o fiskalnim sistemima definira obveznika kao pravno lice ili poduzetnika koji pojedinačno ostvareni promet evidentira preko fiskalnog uređaja prema zakonu i pravilniku.
Nemojte kupiti uređaj samo na osnovu tuđeg iskustva. Kod Porezne uprave ili računovođe provjerite djelatnost, način naplate i eventualne izuzetke iz važećih propisa. Fiskalizacija i PDV nisu ista stvar.
PDV je nadležnost Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Prag za obavezni ulazak u PDV sistem iznosi 100.000 KM oporezivog prometa. Dobrovoljna registracija postoji. Prema obavijesti UIO-a, ona nosi najmanje 60 mjeseci ostanka u sistemu. Prije odluke napravite projekciju prometa i marže. Za izračun iznosa PDV-a možete koristiti PDV kalkulator, ali kalkulator ne odlučuje jeste li obavezni ući u PDV sistem.
Troškovi otvaranja obrta: ne postoji jedna poštena cifra
Ljudi često pitaju “koliko košta otvoriti obrt” bez navođenja djelatnosti i sjedišta. Točan iznos ne postoji dok ne znate lokalnu taksu, prostor i posebne uslove. Podijelite troškove u dvije grupe.
Jednokratni troškovi mogu obuhvatiti lokalne takse, ovjere ili dokumente koje lokalni organ traži, uređenje prostora, opremu, eventualne stručne dokaze i fiskalnu opremu kada je obavezna. Redovni troškovi uključuju najam i režije ako ih imate, računovodstvene usluge, bankovne naknade, doprinose i poreze prema vašem statusu, plaće ako zapošljavate te nabavku robe ili materijala.
Prije prijave sastavite tablicu s troškom, obaveznošću, procijenjenim iznosom, datumom plaćanja i institucijom ili dobavljačem. Za lokalne administrativne stavke unesite tek potvrđeni iznos iz svoje općine ili grada. Tako nećete zamijeniti jednokratni trošak registracije sa stalnim mjesečnim troškom poslovanja.
Kratka kontrolna lista prije prvog računa
Prije nego što krenete raditi, provjerite sljedeće:
- Rješenje za obavljanje obrta odgovara djelatnosti i načinu rada koji ćete obavljati.
- Porezna registracija i poslovni račun su riješeni prema vašem statusu.
- Prostor, oprema i dozvole ispunjavaju posebne uslove ako ih djelatnost ima.
- Fiskalizaciju ste provjerili ako prodajete krajnjim potrošačima.
- PDV status ste procijenili prema planiranom oporezivom prometu.
- Računovođa zna kada počinjete poslovati, kako naplaćujete i zapošljavate li ikoga.
Što ako obrt otvarate u RS-u ili Brčko distriktu
Ovaj redoslijed i navedeni rokovi odnose se na FBiH. Republika Srpska i Brčko distrikt imaju zasebne propise, registre i nadležne organe. Nemojte na prijavu izvan FBiH automatski primijeniti federalni obrazac, rok od sedam dana ili lokalne upute iz Federacije.
Ako sjedište obrta nije u FBiH, krenite od nadležnog organa svoje jedinice i službenog propisa koji se tamo primjenjuje. Za PDV pravila se i dalje obraćate UIO BiH jer je riječ o indirektnim porezima na državnoj razini. Za entitetske poreze, doprinose, registraciju i lokalne naknade provjerite institucije nadležne baš za sjedište obrta.
Česta pitanja
Koliko traje registracija obrta u FBiH?
Zakon propisuje sedam dana za donošenje rješenja od uredno podnesenog zahtjeva. Ako nedostaju prilozi ili djelatnost traži posebne uslove, prvo riješite te nedostatke s nadležnim organom.
Mogu li obrt prijaviti na kućnu adresu?
Službeni obrazac predviđa obavljanje u poslovnom prostoru, stambenom prostoru ili izvan oba prostora. Smijete li to učiniti za svoju djelatnost zavisi od konkretnih uslova i lokalnih propisa. To provjerite prije ugovaranja posla ili kupovine opreme.
Moram li odmah ući u PDV sistem?
Obavezni prag za oporezivi promet iznosi 100.000 KM. Dobrovoljni ulazak je zasebna poslovna odluka i nosi najmanje 60 mjeseci ostanka u sistemu, zato prije zahtjeva provjerite posljedice s računovođom i UIO-om.
Treba li svakom obrtu fiskalni uređaj?
Obavezu provjerite prema djelatnosti i načinu prometa. Porezna uprava FBiH fiskalizaciju veže uz promet roba ili usluga krajnjim korisnicima, ali se za svoj konkretni slučaj oslonite na važeći propis i službenu uputu.