Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Bosne i Hercegovine sa svijetom za 2024. godinu, koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Prema analizi, obujam vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Bosne i Hercegovine sa svijetom u 2024. godini je dostigao rekordnih šest milijardi KM s deficitom od 3,8 milijardi KM. Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH na vanjska tržišta je iznosio 1,1 milijardu KM i veći je za devet posto, dok je vrijednost uvoza znatno veća i iznosila je 4,9 milijardi KM te je zabilježen rast od 10 posto.
S ukupnom vrijednošću uvoza od 2,8 milijardi i izvoza od 495 miliona KM Europska unija je najznačajniji trgovinski partner BiH kada je riječ o trgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Oko 45 posto ukupne vrijednosti izvoza plasirano je na tržište EU-a, dok je oko 56 posto poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na tržište BiH uvezeno iz EU-a.
Ukupna ostvarena vrijednost izvoza prema CEFTA partnerima u 2024. godini je iznosila 459 miliona KM (11 posto više od izvoza u 2023. godini), dok je vrijednost uvoza iznosila 1,4 milijarde KM (sedam posto više nego 2023. godine), pri čemu je zabilježen deficit u iznosu od 914 miliona KM.
CEFTA u ukupnom izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ima udio od 42 posto, dok je udio u ukupnom uvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda manji i iznosi oko 28 posto.
Promatrajući pojedinačno zemlje trgovinske partnere, 20 posto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Bosne i Hercegovine plasira se u Hrvatsku, 19 posto u Srbiju, 11 posto u Crnu Goru, osam posto u Sjevernu Makedoniju, sedam posto u Tursku, pet posto u Sloveniju, četiri posto u Italiju, četiri posto u Njemačku, tri posto u Austriju i tri posto na Kosovo*.
Oko 25 posto ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na tržište Bosne i Hercegovine uvozi se iz Srbije, 12 posto iz Hrvatske, osam posto iz Njemačke, sedam posto iz Italije, šest posto iz Mađarske, pet posto iz Brazila, pet posto iz Poljske, četiri posto iz Nizozemske, tri posto iz Turske, tri posto iz Austrije i dva posto iz Slovenije.
U strukturi izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda dominiraju primarni proizvodi poput mlijeka, smrznutih malina, pšeničnog brašna, konzerviranih proizvoda, dok su prerađeni proizvodi manje zastupljeni poput kečapa i ostalih umaka od rajčice, slatkog keksa, vafla i oblatni i dr.
Za razliku od izvoza, u uvozu top deset poljoprivredno-prehrambenih proizvoda dominiraju prerađeni proizvodi poput vode, piva dobivenog od slada, cigareta, bezalkoholnih pića, goveđeg mesa, zatim primarnih poput šećera za rafiniranje, kave i dr.
Objava EU je i dalje ključno tržište BiH, najviše poljoprivredno-prehrambenih proizvoda smo izvezli u Hrvatsku pojavila se prvi puta na Business Magazine.