Zašto je Kina zauzdala investiranje u inostrane nekretnine?

Zašto je Kina zauzdala investiranje u inostrane nekretnine?

Jedno od specifičnih područja kineske ekonomije koje će svakako biti zanimljivo pratiti u narednim godinama jeste utjecaj kineskih pravnih i fizičkih osoba na tržišta nekretnina u različitim zemljama.

Kineska globalna ulaganja u nekretnine su relativno mala – „svega“ 30 milijardi dolara u 2016. godini, što je prema podacima Jones Lang LaSallea svega 2% ukupne količine investicija. Portal Bisnow upozorava da nije stvar u brojkama već u rastu koji je donedavno bio poprilično strelovit. Ustvari, Kina je pretekla SAD na poziciji najvećeg inostranog nekretninskog investitora.

Kao slikovit primjer kineske „nekretninske groznice“, CNBC navodi kako je 2015. godine Wendy Wei Mei Wu, supruga jednog kineskog milijardera, za 5 miliona dolara kupila novozelandski otočić u svrhu „razonode“. Godinu kasnije drugi kineski tajkun u Hong Kongu je kupio stan vrijedan 270 miliona dolara. Na korporativnom nivou, čuvena HNA Grupa je za 6,5 milijardi dolara kupila udio u Hilton Worldwide Holdingu. Godine 2017. CC Land Holdings je potrošio 1,47 milijardi dolara za londonski neboder “Cheesegrater”.

U važnim svjetskim gradovima upravo su kineske kompanije davale najbolje ponude za premium imovinu i na taj način stimulirale povećanje cijena. Kineski kupci sve više utječu na cijene i stambenih i komercijalnih nekretnina. Na posljednjem sajmu Shenzhen Real Estate Expo predstavnici dvadesetak kompanija su predstavili posjetiteljima nekretnine u Australiji, Kanadi, Dubaiju, Grčkoj, Maleziji, Španiji, Tajlandu, Turskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Velikoj Britaniji te SAD-u.

Kineske investicije u sektoru nekretnina posebno su privlačne državama koje kupcima osiguravaju stalni boravak ili državljanstvo. Ni rigorozna američka migracijska politika nije ostala ravnodušna: prema informaciji South China Morning Posta, u posljednjih deset godina, SAD su izdale 40.000 investicijskih viza Kinezima od kojih je svaki zadovoljio prag od pola miliona dolara ulaganja. Razlozi za kupovinu nekretnina se mijenjaju. Prije su kineski roditelji kupovali stanove i kuće svojoj djeci u zemljama studija ili pak zbrinjavali stečeni novac “na sigurno”. Rastom informatizacije i informiranosti ne samo bogatih Kineza, već i pripadnika srednje klase, nekretnine se kupuju u svrhu najma i stvaranja kapitala.

U tom smislu, Kinezi su postali finansijski i investicijski obrazovaniji i od stanovnika Europe. Osim toga, brojni kineski penzioneri sada su stekli dovoljno kapitala da mogu razmatrati provođenje starih dana u nekoj drugoj zemlji, primarno zbog kakvoće zraka, kvaliteta hrane i općenito višeg životnog standarda. Valja obratiti pažnju i na specifičnosti kineskog pristupa kupovini nekretnina. Naime, dobro se prodaju stanovi i kuće koji su na ovaj ili onaj način vezani za brojku 8 – ili u nazivu ulice, količini soba ili katu. U kineskoj tradiciji, izgovor brojke 8, „ba“, sličan je izgovoru riječi „fa“, koja označava stjecanje bogatstva. Osim toga, tu su i druge kulturološke osobine poput principa „feng shui“ te izbjegavanja nekretnina s lošom historijom zbog uvjerenja da će biti nesretne i privlačiti loše duhove.

Ma kako ekstravagantno zvučalo, ove sitnice direktno utječu na vrijednost imovine i potražnju u očima kineskog kupca. Iako se očekuje da će kineske globalne investicije u nekretnine samo rasti (prema podacima kuće Cushman&Wakefield, prošle godine Azija je generirala 43% ukupnih svjetskih nekretninskih ulaganja), postoji problem državne regulacije, koja će po svemu sudeći biti sve stroža.

Naime, kineska vlada smatra da potrošačka groznica, pogotovo velikih kompanija poput HNA, Wanda grupe, Fosuna i Anbanga ne doprinosi rastu kineskog BDP-a. Štaviše, vlada i finansijski regulatori smatraju da prekomorska aktivnost velikih i srednjih privatnih korporacija šteti kineskoj privredi zbog ogromnih zajmova koje kineske banke izdaju takovim korporacijama. Novac se izvlači, a ne vraća – srž je primjedbi službenog Pekinga. Rigorozna kontrola kredita i transakcija počela se implementirati krajem prošle godine i već daje svoje rezultate.

Otjecanje kapitala je pod kontrolom, dok je kineska devizna pričuva zaustavila svoj strelovit pad i krenula u rast. Veliki odliv kapitala, koji je počeo 2014. dosad je po procjeni Business Insidera odnio više od trilion dolara. Zbog toga se sada velike svote juana mogu promijeniti u strane valute isključivo uz odobrenje regulatora, koji sve manje odobrava kupovinu nekretnina. Rezultati su već osjetni.

Kalifornija, jedno od najvećih tržišta nekretnina za kineske kupce, već se suočila s problemom smanjene potražnje. I spomenuti Novi Zeland te Australija bilježe pad kineskih kupovina. Od trenutka uvođenja strogih mjera, prodaja nekretnina u Australiji već je pala preko 50%.

Agencije/V.P.

O autoru

Srodni članci