Zajednički odgovor centralnih banaka mnoge je iznenadio

Zajednički odgovor centralnih banaka mnoge je iznenadio

Nakon finansijskog potresa prvi put su najvažnije centralne banke poduzele koordiniranu akciju.

Znatno oštrija regulacija i obilje gotovo besplatnog novca – tako u najgrubljim crtama izgleda globalni finansijski sistem 10 godina nakon službenog početka finansijske krize.

Iako je kriza na američkom tržištu drugorazrednih hipotekarnih kredita započela još u februaru 2007. godine, za službeni se početak uzima 9. august 2007. kada je finansijsko tržište primijetilo da se nešto čudno događa. Naime, tog dana je francuska banka BNP Paribas blokirala povlačenje novca iz hedge fonda izloženog tim vrijednosnicama.

Akcija centralnih banaka 

Deset godina nakon toga promijenilo se nekoliko važnih stvari u globalnom finansijskom sistemu. Prvi put u historiji najvažnije centralne banke u svijetu su sprovele koordiniranu akciju kako bi spasile prvenstveno finansijske sisteme svojih država, a u konačnici i na globalnom nivou. Tokom 2008. srezane su kamatne stope, dokapitalizirane banke, otkupljena toksična imovina i ubrizgane milijarde u privredu kroz otkupe državnih i korporativnih obveznica. Nikada ranije američke Federalne rezerve (Fed), Europska centralna banka (ECB), Banka Engleske i japanska centralna banka nisu tako usko sarađivale kako bi spriječile eskalaciju globalne ekonomske krize, kaže za američke medije Alexis Stenfors, profesor na univerzitetu Portsmouth i nekadašnji trgovac vrijednosnicama u američkoj banci Merrill Lynch. “Učinili su stvari za koje je javnost mislila da ih centralne banke ne mogu učiniti ili ih nikada neće učiniti u tako velikom obimu. To je u potpunosti promijenilo percepciju tih institucija”, ističe Stenfors.

Oštrija regulacija 

S obje strane Atlantika kriza je donijela nova, oštrija pravila za finansijske institucije. U Americi to prije svega uključuje Dodd-Frankov zakon iz 2010. koji Trumpova administracija želi ukinuti. Zakon je od banaka zatražio držanje višeg kapitala za pokriće mogućih gubitaka, zatim ograničavanje spekulativnih ulaganja te obavezu razdvajanja investicijskog i komercijalnog bankarstva kako se ne bi koristio novac klijenata za rizične transakcije. U Europi je reforma regulative išla u smjeru da ECB-u da veće ovlasti u nadzoru banaka. Nove ovlasti su donijele stres-testove banaka na gubitke te veću transparentnost složenih izvedenica. Michael Lever, analitičar lobističke organizacije Udruženje za finansijska tržišta u Europi, smatra kako su američke vlasti reagirale brže od europskih u pitanjima stres-testova, dokapitalizacije banaka i problema loših kredita. “Sada je širi cilj popravka sektora postignut”, kaže Lever.

Najniže kamatne stope

Kamatne stope nikada nisu bile niže. U augustu 2007. ključna kamatna stopa FED-a je iznosila 5,25 posto. Danas, unatoč tri podizanja, nalazi se u rasponu između jedan i 1,25 posto. U Velikoj Britaniji kamatna stopa i dalje je na rekordno niskih 0,25 posto dok je 10 godina ranije iznosila 5,75 posto. U eurozoni je kamatna stopa 2007. iznosila četiri posto, a sada je na nuli.

Agencije/V.P.

O autoru

Srodni članci