Ulaganja u klimatske projekte premašila 35 milijardi dolara u 2017. godini

Ulaganja u klimatske projekte premašila 35 milijardi dolara u 2017. godini

Klimatsko finansiranje šest najvećih svjetskih multilateralnih razvojnih banaka (MDB) poraslo je na sedmogodišnjem visokom iznosu na 35,2 milijardi USD u 2017. godini, što je za 28 posto više nego 2016. godine.

Najnoviji zajednički izvještaj MDB-a o finansiranju klimatskih projekata ukazuje da je 27,9 milijardi dolara, odnosno 79 posto od ukupnog finansiranja u 2017. posvećeno projektima ublažavanja klimatskih promjena koji imaju za cilj smanjenje štetnih emisija i usporavanje globalnog zatopljenja.

Preostalih 21 posto, ili 7,4 milijardi dolara, uloženo je u projekte prilagodbe klimatskim promjenama koji pomažu privredama u rješavanju posljedica klimatskih promjena kao što su neobično visoke razine kiše, pogoršanje suša i drugih ekstremnih vremenskih prilika.

Najnoviji MDB-ovi klimatski finansijski izvještaji detaljno su opisani u Zajedničkom izvještaju o klimatskim finansijama multilateralnih razvojnih banaka 2017. godine, te objedinjuju podatke Afričke razvojne banke, Azijske razvojne banke, Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke, grupe American Development Bank i grupe Svjetske banke (Svjetska banka, IFC i MIGA). Te banke predstavljaju veliku većinu multilateralnih razvojnih finansija. U oktobru 2017. godine Islamska banka za razvoj pridružila se grupama za praćenje klimatskih finansija MDB-a, a njene investicije u klimatske projekte bit će uključene u zajedničke izvještaje od 2018. godine nadalje.

Klimatski fondovi kao što su Fondovi za klimatske investicije (CIF), Zakladni fond Globalnog fonda za okoliš (GEF), Globalni fond za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije (GEEREF), sredstva Europske unije za klimatsku akciju, Fond za zelenu klimu (GCF) i drugi su, također, odigrali važnu ulogu u jačanju MDB klimatskih finansija. Osim 35,2 milijarde dolara multilateralnih razvojnih finansija, isti projekti prilagodbe i ublažavanja privukli su dodatnih 51,7 milijardi američkih dolara iz drugih izvora finansiranja prošle godine.

Od ukupnog iznosa finansiranja 2017. godine, kreditima je osigurano 81 posto. Ostale vrste finansijskih instrumenata obuhvaćale su kreditiranje na temelju politika, podrške, garancije, kapital i kreditne linije.

Latinska Amerika, Subsaharska Afrika i Istočna Azija i Pacifik bile su tri glavne regije u razvoju koje su primale sredstva, a izvještaj sadrži analizu klimatskih finansija po zemljama.

Oštar rast ulaganja jasan je odgovor na sve veće izazove klimatskih promjena. Pozivi na poticanje klimatskih finansija bile su u središtu događaja kao što je One Planet Summit u Parizu održan u decembru 2017. godine, dvije godine nakon usvajanja povijesnog Pariskog sporazuma. Multilateralne banke su počele zajednički jačati svoje klimatske investicije u zemljama u razvoju i ekonomijama u nastajanju od 2011. godini, a 2015. MDB i International Finance Finance Club su dogovorili zajednička načela za praćenje klimatskih prilagodbi i finansiranja ublažavanja promjena.

Klimatske finansije obrađuju specifične finansijske tokove za aktivnosti ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama. Ove aktivnosti doprinose finansijskim sredstvima MDB-a i njihovom usklađivanju s ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova i klimatski otpornim razvojem, a u skladu s načelima Pariskog sporazumom. MDB-ovi trenutno rade na razvoju specifičnijih pristupa izvještavanja svojih aktivnosti i njihovom usklađivanju s ciljevima Pariskog sporazuma.

Zamjenik EIB-a Jonathan Taylor, odgovoran za klimatske akcije i zaštitu okoliša, izjavio je: “Ovaj izvještaj, koji se usredotočuje na zemlje u razvoju i ekonomije u nastajanju pokazuje kako MDB predvode međunarodne napore za mobilizaciju finansijskih sredstava potrebnih za borbu protiv klimatskih promjena i izvještavanje o klimi na transparentan i dosljedan način. EIB je preuzela dodatnu vodeću ulogu pomažući koordiniranje praćenja finansiranja klimatskih mjera MDB-a. Ponosan sam što je banka EU na dobrom putu kako bi ispunila svoju predanost povećanju klimatskih finansija u zemljama u razvoju na 35% ukupnog finansiranja do 2020. godine, kako bi pomogla pretvoriti Pariski sporazum u stvarnost“.

O autoru

Srodni članci