U Sofiji danas Samit EU – Zapadni Balkan

U Sofiji danas Samit EU – Zapadni Balkan

U Sofiji se održava samit Europske unije i država zapadnog Balkana, prvi poslije 15 godina.

Posljednji je održan u junu 2003. godine u Solunu, kada je tim zemljama obećana nedvosmislena europska perspektiva. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk je rekao uoči samita da će skup u Bugarskoj biti prilika da i EU i region potvrde da europska perspektiva ostaje geostrateški izbor zapadnog Balkana.

Kako je dodao, investicije u infrastrukturu i veze među ljudima sa i unutar zapadnog Balkana su u najboljem interesu i EU-a i to će biti cilj samita.

Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tayani također se nalazi u Sofiji i on u prvi plan ističe da je za EU ključna stabilnost Zapadnog Balkana. “Moramo da se bavimo Zapadnim Balkanom sve više i više narednih mjeseci”, poručio je Tayani.

Hahn: Nova energija

Europski komesar za proširenje Johannes Hahn je rekao da će to biti još jedna historijska odrednica u odnosima između EU i Zapadnog Balkana.

Prema njegovim riječima, cilj samita je da unese novu energiju u odnose između EU i Zapadnog Balkana.

“Bolje povezivanje, koje obuhvata puteve, željeznicu, energetske mreže, ali i digitalno tržište, ekonomsku integraciju i međuljudske kontakte, ključ je za ostvarivanje punog ekonomskog potencijala regiona”, kaže Hahn. Neposredno pred odlazak u Sofiju, on je najavio da će tokom samita Europska komisija predstaviti obiman finansijski paket, koji će podržati ključne projekte u oblasti povezivanja na Zapadnom Balkanu, ojačati regionalnu saradnju i pomoći da se Zapadni Balkan još čvršće veže za EU.

Na brojne komentare da samit u Sofiji neće pružiti direktnu podršku procesu proširenja EU-a, kao i da novi nacrt budžeta EU-a do 2027. godine nije predvidio novac za eventualne buduće članice, Hahn je rekao da “proširenje ostaje ključno u odnosima EU-a prema Zapadnom Balkanu” i da se to reflektuje i kroz Stregiju proširenja i novi budžet EU-a.

Iz Brisela pojašnjavaju da ovo nije samit proširenja, nego samit o jačem povezivanju Zapadnog Balkana i EU-a, kao i između zemalja regije, prije svega u oblastima saobraćajne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture, kao i povezivanje ljudi kroz razmjene u obrazovanju i kulturi.

Moguće ukidanje roaminga

Jedan od rezultata ovogodišnjeg samita moglo bi da bude potpisivanje izjave o ukidanju roaminga. “Ideja je da se na samitu u Sofiji potpiše izjava zemalja zapadnog Balkana sa EU-om o ukidanju roaminga, što bi predstavljalo spremnost Unije i regiona da se uđe u taj proces”, rekao je ministar trgovine, turizma i telekomuinikacija Srbije Rasim Ljajić.

Pripreme za održavanje samita, na kojem učestvuje i Kosovo, obilježilo je i to što je Španija zauzela čvrst stav da je za zvanični Madrid, koji Kosovo ne priznaje, neprihvatljivo učešće ukoliko se Kosovo predstavi kao država.

Španski premijer Mariano Rajoy je upozorio da neće sjesti za sto gdje bude sjedio i predsjednik Kosova.

Bugarska zato samit organizuje po takozvanom Gimnih formatu, koji podrazumijeva prisustvo svih učesnika, bez naziva i obilježja zemalja ili regiona, a u nacrtu deklaracije koja bi trebalo da bude usvojena, a u koju je Tanjug imao uvid, trenutno se ne pominje niti jedna država zapadnog Balkana.

Španija će, ipak, biti predstavljena nižim diplomatskim zvaničnikom, najavljeno je u Briselu.

Problemi u odnosima sa SAD-om

Iako je samit posvećen zemljama zapadnog Balkana, postoji bojazan da bi ta tema mogla ostati u sjenci poteškoća u odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama zbog posljednjih poteza američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Tako će na samitu biti razgovora i o odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama, odnosno o odgovoru EU-a na odluku Trumpa o povlačenju iz nuklearnog sporazuma s Iranom, carinama na čelik i aluminij te o preseljenju američke ambasade iz Tel Aviva u Jerusalem.

Ipak, u Briselu ističu i da se na slijedeći samit o Zapadnom Balkanu neće čekati toliko dugo, nego da bi mogao da se održi za dvije godine u Zagrebu, za vrijeme hrvatskog predsjedavanja Unijom, u prvoj polovini 2020. godine.

O autoru

Srodni članci