Skuplja nafta podiže inflaciju i cijenu zlata

Skuplja nafta podiže inflaciju i cijenu zlata

Cijena nafte već mjesecima neprestano raste, a trenutno se nalazi na najvišem nivou u tri i po godine.

U trenutku pisanja teksta, barel nafte na platformama Admiral Marketsa vrijedi 77,10$, što je 15% iznad nivoa s početka godine i čak 44% iznad nivoa na kojoj je cijena bila prošle godine na isti dan.

Zašto cijena raste?

Nekoliko je razloga naglog rasta cijene nafte. Vjerovatno najvažniji razlog srednjoročnog trenda rasta je odluka OPEC-a da se proizvodnja nafte smanji i stvori umjetna nestašica na svjetskom tržištu. U takvoj situaciji nužno dolazi do rasta cijene crnog zlata što je u interesu zemljama koje izvoze naftu. Niske cijene nafte su unazad nekoliko godina dovele do velikih finansijskih problema u zemljama čiji državni budžeti ovise o njenoj prodaji, a sada OPEC otvoreno radi na dizanju cijene nafte kako bi se prihodi zemalja članica povećali.

Dodatan razlog rasta cijene nafte koji je najviše doprinio rastu cijene posljednjih nekoliko sedmica je Trumpova odluka o vraćanju sankcija Iranu. Iako Iran proizvodi samo 4% svjetske nafte, investitori i spekulanti na finansijskim tržištima se boje da bi novonastale napetosti mogle ugroziti stabilno snabdijevanje Zapada bliskoistočnom naftom, stoga su odmah počeli kupovati naftu, dok se još može dobiti po prihvatljivo visokoj cijeni.

Koje će biti posljedice rasta cijene nafte?

Budući da je nafta još uvijek najvažniji svjetski energent, rast cijene će se osjetiti u svim ekonomskim granama. Npr. doći će do porasta troškova prevoza robe, što će dovesti do rasta maloprodajnih cijena na robu široke potrošnje. To znači da će zbog rasta cijene nafte doći do rasta stope inflacije.

S obzirom na to da je glavni zadatak svake centralne banke kontroliranje stope inflacije, mnoge od njih će se morati boriti protiv previsoke inflacije, a to se najčešće radi dizanjem kamatnih stopa. Investitori na finansijskim tržištima su u trenutne kurseve valuta već ukalkulirali još nekoliko dizanja kamatnih stopa u SAD-u, ali još uvijek nisu svoje portfelje prilagodili rastu kamatnih stopa u ostalim razvijenim zemljama. S obzirom na to da je stopa inflacije u Britaniji već sada iznad idealnog nivoa od 2%, vjerovatno će upravo britanska centralna banka biti prva koja će u Europi dići kamatne stope. To je prošle sedmice potvrdio Mark Carney, guverner britanske centralne banke. Izjavio je da ukoliko ne bude neplaniranih šokova za ekonomiju realno je očekivati iduće dizanje kamatnih stopa tokom 2018. godine.

Ako se takvi planovi ostvare, britanska funta bi mogla do kraja godine ojačati i u odnosu na američki dolar i na euro, jer Europska centralna banka nema u planu još uvijek ništa poduzimati u vezi sa inflacijom.

Još jedna eventualna posljedica je rast cijene zlata. Naime, zlato ima tendenciju rasta u krizama kada pada povjerenje u finansijske i državne institucije, te u periodima visoke inflacije, kada novac ubrzano gubi na vrijednosti. Ako kritična masa sudionika na finansijskim tržištima zaključi da će rast cijene nafte dovesti do iznadprosječnih stopa inflacije koju centralne banke neće uspjeti obuzdati, moguće je da će doći do rasta interesa za ulaganje u zlato. Pri tome je realno očekivati porast cijene žutog plemenitog metala od barem nekoliko posto u idućim mjesecima.

Autor/izvor: Josip Kokanović, Admiral Markets

seebiz.eu 

O autoru

Srodni članci